UTJECAJ COVID-19 INFEKCIJE NA REPRODUKCIJSKE FUNKCIJE I TRUDNOĆU
Nakon preboljele COVID-19 upale, žene opisuju produljene menstruacijske cikluse, promjene obilnosti i bolnosti menstruacije, a muškaraci poremećaje erekcije i ejakulacije. To su samo neki pokazatelji da virus može utjecati na funkciju reproduktivnih tikva.
Ulazne receptore (ACE-2) za virus COVID-19 osim pluća, imaju srce, probavni trakt, jetra, bubreg, koža, ali i reproduktivna tkiva - testis, epididimis, prostata, seminalne vezikule, jajovodi, jajnici (folikuli), uterus, endometrij te posteljica. Oštećenja tkiva nastaju zbog poremećaja funkcije renin-angiotenzinskog sustava (RAS), oksidativnog stresa, stvaranja citokina, visoke temperature i psihičkog stresa.
Posljedice na reproduktivne organe mogu biti poremećaj sazrijevanja jajnih stanica i spermija, hormonska neravnoteža i otežana implantacija. Ulazni receptori su brojniji u muškaraca te se može pojaviti smanjenje broja, pokretljivosti i morfologije spermija - uglavnom kod težih oblika bolesti. Za oporavak stvaranja spermija potrebno je 3 – 4 mjeseca.
COVID-19 bolest može utjecati na uspješnost medicinski potpomognute oplodnje
Uz COVID-19 zarazu dokazana su oštećenja spermija, oslabljena kvaliteta jajnih stanica i blastociste te poremećena receptivnost endometrija, što rezultira nižom stopom implantacija i ponavljanim neuspjesima embrio transfera. Upalni odgovor povećava rizik nastanka teškog oblika ovarijskog hiperstimulacijskog sindroma (OHSS) te može imati i nepovoljan učinak na ranu trudnoću.
Utjecaj COVID-19 bolesti na trudnoću
Iako većina trudnica ima blage simptome COVID-19 bolesti, oko 10 % trudnica može razviti teški oblik bolesti, najčešće u trećem tromjesečju trudnoće. U povećanom riziku su trudnice starije od 35 godina, one s prekomjernom tjelesnom masom te ako imaju dijabetes, visok krvni tlak, autoimune bolesti itd.
Dosadašnjim praćenjem trudnica oboljelih od COVID-a 19, uočena je veća potreba za intenzivnim liječenjem trudnica, primjenom respiratora i ECMO aparata, povećan je rizik razvoja tromboze i preeklampsije te veća učestalost prijevremenog poroda.
Prijevremeni porod je posljedica nužnosti prijevremenog dovršenja trudnoće zbog životno ugrožavajućeg stanja majke uslijed COVID-19 infekcije ili znakova ugroženosti fetusa.
Nepovoljni učinci upalnog odgovora na COVID-19 infekciju mogu zahvatiti i posteljicu što se povezuje se sa spontanim pobačajima, upalom plodovih ovoja, usporenim rastom fetusa pa i mrtvorođenjem.
Novorođenčad oboljelih majki se također češće zaprima u jedinice intenzivnog liječenja, najčešće zbog nezrelosti uslijed prijevremenog poroda, a ne zbog transplacentarnog prijenosa zaraze.
Cijepljenje protiv COVID-19 žena koje planiraju trudnoću i tijekom trudnoće
Trudnice se već desetljećima cijepe protiv gripe, tetanusa, hepatitisa B, difterije, ali se ne smiju cijepiti cjepivima koja sadrže žive uzročnike (ospice, zaušnjaci, varičela, rubeola, tuberkuloza).
Niti jedno COVID-19 cjepivo u upotrebi ne sadrži živi virus te nije moguća zaraza trudnice niti ploda u maternici.
Na temelju praćenja oko 260 000 trudnica koje su do sada cijepljene (većinom mRNA cjepivima - PfizerBioNTech i Moderna cjepivom), sva stručna društva u svijetu, smatraju da su ta cjepiva najbolji izbor za primjenu kod žena koje u skoroj budućnosti planiraju trudnoću, kod trudnica i dojilja.
Cjepivo s mRNA ne mijenja ljudski DNA, već izvan jezgre stanice potiče sintezu proteina koji aktivira imunosni odgovor na virus.
Učestalost nuspojava kod cijepljenih trudnica se ne razlikuje od opće populacije. Većinom su blage i brzo prolaze (najčešće bol na mjestu uboda, povišena tjelesna temperatura, umor, glavobolja ili probavne smetnje). Ekstremno su rijetke alergične reakcije, miokarditis, sindrom tromboze s trombocitopenijom (učestalost im je 5-20 na milijun doza cjepiva). Smrtnost je izuzetno rijetko izravno povezana s cjepivom, a bilježi se pojedinačnim slučajevima na više milijuna cijepljenih.
Cilj cijepljenja je pripremiti imunosni sustav na zaštitu od težih oblika bolesti i smanjiti rizik smrtnog ishoda.
Prema dosadašnjim studijama, ne postoji niti jedan dokaz da cijepljenje navedenim cjepivima umanjuje plodnost bilo žena bilo muškaraca.
Nije potreban značajan vremenski razmak između cijepljenja i zanošenja ili početka liječenja IVF-om.
Cijepljeni parovi mogu očekivati bolje rezultate liječenja IVF-om, od onih koji obole od COVID-19.
Cijepljenje ne uzrokuje povećan rizik spontanog pobačaja, rođenja djeteta s prirođenim graškama u razvoju, prijevremenog poroda, rođenja djeteta niske porodne težine niti rizik mrtvorođenja
Trudnice se mogu cijepiti u bilo kojoj fazi trudnoće. Iako nema znanstvenu podlogu, zbog općeg stava o izbjegavanju medicinskih intervencija u ranoj trudnoći, cijepljenje se preporučuje nakon prvog tromjesečja trudnoće.
Antitijela cijepljene trudnice se prenose preko posteljice u fetus i pružaju mu određenu zaštitu tijekom nekoliko tjedana po porodu.
Virus se ne može prenijeti mlijekom na dojeno dijete, ali se preko mlijeka dojenčetu prenose antitijela pružajući mu određenu zaštitu. U tom smislu je jedinstven stav da se cijepljenje može bez rizika provoditi u babinju i tijekom dojenja.
Cijepljenjem se sprječava razvoj teškog oblika bolesti kod trudnica, a time i rizik komplikacija prijevremenog poroda te izravno štiti zdravlje ploda.
Preporučuje se cijepljenje svih osoba koje su u bliskom kontaktu s trudnicama i novorođenčadi (partneri, drugi članovi kućanstva, patronažne medicinske sestre, primalje i liječnici koji skrbe o trudnicama i novorođenčadi).
Ovaj teskt se temelji na preporukama Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju Hrvatskog društva za perinatalnu medicinu Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju te Hrvatskog liječničkog zbora pod nazivom:
PREPORUKE PAROVIMA KOJI PLANIRAJU TRUDNOĆU, PAROVIMA KOJI PROLAZE KROZ POSTUPKE MEDICINSKI POMOGNUTE OPLODNJE, TRUDNICAMA I DOJILJAMA Zašto se treba cijepiti protiv COVID-19?, objavljeno 3.studenog 2021. godine.
Jadranka Belan Žuklić
