Dijagnostika i liječenje premalignih lezija vrata maternice

Rak vrata maternice može se spriječiti.

Najveća stopa pojavnost raka vrata maternice je u Hrvatskoj u dobi od 40-59 i 80-84 godine, a visokorizičnog premalignog papa testa ( CIN III ) u dobi 30-34 godine. Najveći porast pojavnosti raka vrata maternice prisutan je u dobnim skupinama 20-35 godina. U Hrvatskoj još uvijek umire oko 100 žena godišnje od raka vrata maternice.
Najčešće, ako ne uvijek, rak vrata maternice uzrokovan je spolno prenosivim virusom koji se zove HPV ( humani papiloma virus ) visokog rizika. Faktori rizika za rak vrata maternice su i spolno prenosive infekcije i pušenje.
Predstadij raka vata maternice većinom nema simptome, dok uznapredovali najčešće prati nepravilno krvarenje, krvarenje između dva menstrualna ciklusa, krvarenje nakon spolnog odnosa, iscjedak i bolovi u donjem dijelu trbuha.

Metode ranog otkrivanja raka vrata maternice su: papa test, HPV tipizacija, kolposkopija, biopsija i konizacija.

Papa test kao preporučenu metodu probira u Republici Hrvatskoj potrebno je započeti raditi sa 21 godinom ili u konzultaciji s ginekologom u ranijoj ili kasnijoj životnoj dobi s početkom spolne aktivnosti. Probirno testiranje s najboljim rezultatima otkrivanja premalignih promjena je kotestiranje citološkim papa testom i HPV tipizacijom zajedno.

Često postavljeno pitanje u ginekološkoj ordinaciji je: da li se papa testom dijagnosticira HPV (humani papiloma virus).
Papa testom otkrivamo promjene na vratu maternice koje su posljedica infekcije HPV -om .Promjene na stanicama vrata maternice koje je prouzročio HPV, posebice HPV visokog stupnja rizika, su moguće prekanceroze. Prekanceroze su promjene koje mogu s vremenom, ako se ne liječe ili spontano ne prođu, postati karcinom vrata maternice. Papa testovi se po težini rizika za razvoj raka vrata maternice klasificiraju u: promjene se visokim stupnjem rizika za razvoj karcinoma te promjene niskog stupnja rizika za karcinom i uredne papa testove.
Nakon očitanog papa testa preporuča se kontaktirati ginekologa kako bi se pravilno protumači odobijeni rezultat papa testa i shvatio osobni rizik za razvoj raka vrata maternice.
U Republici Hrvatskoj citološka klasifikacija rizika na očitanom papa testu koristi pojmove iz Bethesda klasifikacije poput široko poznate skraćenice CIN, ali i pacijentima manje poznate klasifikacijske pojmove poput ASCUS , AGC , AGC-NOS, ASCH itd . Stoga je potrebno tumačenje liječnika o značenju klasifikacijskih pojmova i o osobnom riziku za razvoj raka vrata maternice.
Papa test na indirektan način otkriva postojanje HPV-a. Kada se dobije papa test s promijenjenim stanicama tada postoji opravdana sumnja na postojanje HPV infekcije. To još uvijek ne znači sa sigurnošću da se radi o HPVu, ali je vjerojatnost visoka. Stoga pacijenticama nakon papa testa s atipijama tj abnormalnim stanicama preporučamo napraviti i HPV tipizaciju. HPV testiranjem tj HPV tipizacijom mogu se pouzdano otkriti visoko onkogeni sojevi HPV-a.

HPV tipizacija je neinvazivna, uglavnom posve bezbolna pretraga, pacijentu nalik na uzimanje papa testa. HPV tipizaciju radimo s dva osnovna cilja. Prvi je otkriti postojanje HPV i na taj način povećati točnost papa testa, a drugi je predvidjeti tijek promjene na vratu maternice. Postoji više tipova HPV virusa i ne nose svi tipovi virusa jednaki rizik za karcinom vrata maternice. Najrizičniji tipovi HPV virusa za razvoj vrata raka maternice su HPV tip 16 i HPV tip 18, a ostali HPV sojevi visokog rizika nose nešto manji rizik od prethodno spomenuta 2 soja. Virusi niskog stupnja rizika ne uzrokuju atipije teže od CIN 1, ne uzrokuju karcinome vrata maternice, ali se povezuju s kondilomima tj. bradavicama anogenitalne regije koje mogu predstavljati kozmetski i emocionalni problem.
Pacijenticama sa promjenama na papa testu savjetujemo daljnju obradu tj HPV tipizaciju i kolposkopiju.

Kolposkopija je pretraga koja je neinvazivna i bezbolna i obavlja se optičkim instrumentom kojim se pod velikim povećanjem promatra vrat maternice i temeljem raspoznavanja promijenjenih uzoraka rasporeda krvnih žila i izgleda površine vrata maternice otkriva proširenost i težina promjene na vratu maternice.

Temeljem opisanih probirnih testova ( papa test, HPV tipizacija, kolposkopija ) razabiremo žene koje imaju povećani rizik za razvoj raka vrata maternice od onih koje nemaju i pri tome se donose odluke o daljnjoj dijagnostici i liječenju. Kondilome koji su uzrokovani HPV niskog stupnja rizika odstranjujemo krioterapijom i drugim metodama ablacije.

Liječnici u Polilklinici Eljuga primjenjuju algoritme medicine temeljene na dokazima i prate preporuke HDGO ( Hrvatsko Društvo za Ginekologiju i Opstetriciju ), ), Hrvatskog društva za kolposkopiju i cervikovaginalnu patologiju i kao i svjetskih i evropskih udruženja za kolposkopiju i cervikalnu patologiju (npr IFCPC – The International Federation of Cervical Pathology and Colposcopy) U liječenju u Poliklinici Eljuga većinom primjenjujemo minimalno invazivne dijagnostičke i terapijske zahvate koji se provode u lokalnoj anesteziji (biopsije, LETZ biopsije i LETZ konizacije) kao i konizacije u općoj anesteziji.
Nakon LETZ zahvata, koji se izvodi radiofrekventnom omčicom, pacijentice sat vremena borave u ugodnoj atmosferi Poliklinike. Medicinsko osoblje Poliklinike Eljuga ima 30 godišnje ekspertno iskustvo u pružanju svih navedenih usluga ranog otkrivanja ( papa test, kolposkopija, HPV tipizacija, biopsija ) te konzervativnog i kirurškog liječenja bolesti vrata maternice i vagine i stidnice.

Renata Dragun, dr med
specijalist ginekologije i porodništva, uži specijalist fetalne medicine i opstetricije