Edukacija zaposlenika

Utjecaj COVID-19 pandemije na mentalno zdravlje žena

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definirala je mentalno zdravlje kao stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi sa svakodnevnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban/na pridonositi svojoj zajednici. Proglašenjem pandemije COVID-19  11. ožujka 2020. godine može se gledati kao na pojavu koja je na mentalno zdravlje ljudi ostavila osobit trag. 

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj COVID-19 pandemije na mentalno zdravlje  žena i utvrditi postoje li razlike ovisno o obrazovanju, bračnom statusu, mjestu stanovanja te zdravstvenom kartonu vezanim uz COVID-19 i cijepljenje.

Istraživanje je provedeno među 680 ispitanica u  dobi od 18 i više godina koje su bile korisnice usluga Poliklinike Eljuga. Kao mjerni instrument istraživanja korišten je anonimni anketni upitnik u Google forms obrascu koji je sadržavao: sociodemografske podatke, zdravstveni karton vezan uz COVID-19, upitnik depresivnosti, anksioznosti i stresa, upitnik o težini nesanice te COV-19 Skalu utjecaja na kvalitetu života. Podatci su analizirani metodama deskriptivne i analitičke statistike. Rezultati su interpretirani na razini značajnosti od p<0,05.

Analizom podataka utvrđeno je da je najveći broj ispitanica visokog stupnja obrazovanja (visoka škola) njih 70,88% , a najzastupljeniji bračni status ispitanica je da su udane (65,44%). Mjesto stanovanja za 90% ispitanica je grad, a njih 65,74% živi u Gradu Zagrebu. Zdravstveni karton vezano uz COVID-19 dokazuje da je 54,26% ispitanica preboljelo COVID-19, a također i u njihovoj obitelji je 88,09% bilo pozitivno na COVID-19. Protiv COVID-19 virusa cijepilo se 81,62% ispitanica, a 41,18% primilo je booster dozu cjepiva. Kontrolne zdravstvene preglede nije odgađalo 59,26% ispitanica, dok su ih preostale (40,74%) odgodile zbog pandemije. Spearmanovom korelacijom dokazano je da obrazovanje nema utjecaja na mentalno zdravlje ispitanica u upitnicima dok bračni status ispitanica je statistički značajno povezan s depresijom ( p=0,017), a najveća razlika uočava se između neudanih i razvedenih ispitanica. Razvedene imaju najniže vrijednosti (7,13 +/- 9,84) dok neudane imaju najviše vrijednosti (10,38 +/- 9,63). Odgađanje zdravstvenih pregleda dovelo je do statistički  značajne razlike u svim upitnicima (p<0,001; Mann Whitney U test) u usporedbi s onim ispitanicama koje nisu odgađale iste.

Zaključak: Rezultati istraživanja pokazuju da se žene dobro nose sa stresom, depresijom, anksioznošću i nesanicom. Odgoda kontrolnih zdravstvenih pregleda može se povezati sa strahom od mogućnosti zaraze. Na temelju rezultata postoji indikacija za provođenjem opširnijeg istraživanja među ženama na razini cijele Republike Hrvatske, kako bi se dobio bolji uvid u njihovo mentalno zdravlje tijekom i nakon COVID-19 pandemije i kako bi se prema tome moglo nastaviti s ciljanim programima informiranja i edukacije vezanim uz prevenciju posljedica pandemije.

Galerija slika:

 
  Edukacija zaposlenika - Sve
Poliklinika Eljuga
ISO Certifikat dodijeljen Poliklinici za ginekologiju i bolesti dojke
 
Zavirite u ugodni ambijent i vrhunski opremljene ambulante poliklinike Eljuga