OBAVEZAN TEKST ZA SVE TRUDNICE! Jedite kvalitetno za dvoje, ali ne dvostruko!
Trudnoća je “drugo stanje” mnogih fizioloških funkcija pa tako i metabolizma žene.
Majka i plod komuniciraju putem posteljice u kojoj se stvaraju brojni hormoni koji utječu na stalno prilagođavanje metabolizma majke potrebama rastućeg ploda (fetusa).
Možemo reći da plod i posteljica upravljaju fiziološkim funkcijama majke na način da štite plod od mogućeg nedostatka pojedinih hranjivih tvari neophodnih za normalan rast i razvoj. Ako majka ne unosi dovoljno pojedinih hranjivih tvari, najprije će se iscrpiti rezerve u njezinom tijelu, a potom će se mijenjati i metabolizam fetusa, što mu osigurava preživljavanje u nepovoljnim uvjetima, ali će imati štetne posljedice za dugoročno zdravlje djeteta.
Stoga prehrana trudnice treba sadržavati sve hranjive sastojke (ugljikohidrate, bjelančevine, masti, vitamine i minerale) te se nikako ne preporučuje provoditi specijalne dijete kojima se uskraćuje pojedini od navedenih sastojaka.
Pravilnom prehranom može se ublažiti mučnina i mogući pad tjelesne težine u ranoj trudnoći, izbjeći osjećaj slabosti i umora te spriječiti prekomjerno debljanje.
Tijekom trudnoće majka u svoje tijelo normalno ugradi oko 3 kg masti, što čini pričuvu energije povećanim energetskim potrebama fetusa u trećem tromjesečju. Važno je uzimati hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama (riba) koje imaju povoljan učinak na rast fetusa te na razvoj mozga i vida.
Ugljikohidrati su osnovni izvor tjelesne energije, kako prije, tako i tijekom trudnoće.
Jednostavni ugljikohidrati (slatkiši, med, voćni sokovi) su trenutan i kratkotrajan izvor energije. Trudnice bi, prije svega, trebale konzumirati složene ugljikohidrate (žitarice, grahorice) koje tijelo najprije treba razgraditi na jednostavne ugljikohidrate, za što treba vremena, ali zato su dugotrajniji izvor energije i daju dulji osjećaj sitosti.
Tijekom druge polovice trudnoće u rastući plod, maternicu, posteljicu i dojke ugradi se oko 1 kg bjelančevina. Preporučuje se uzimati oko 60 g bjelančevina dnevno, osobito one životinjskog podrijetla (meso, mlijeko, jaja, sir, riba) bogatih tzv. esencijalnim aminokiselinama neophodnima za sintezu vrlo važnih bjelančevina. Uz dovoljno hrane bogate bjelančevinama, trudnice trebaju jesti i dovoljne količine ugljikohidrata i masti kako bi se bjelančevine primjereno iskoristile za izgradnju brzorastućih složenih fetalnih tkiva, a ne kao izvor energije.
Raznolikom prehranom zadovoljit će se potrebe za većinom hranjivih tvari, vitamina i minerala te nije potrebna nadoknada u obliku vitaminskih pripravaka, osim za željezo i folnu kiselinu. Prekomjeran unos nekih vitamina i minerala može imati i nepovoljne učinke.
Namirnice bogate folnom kiselinom su jetrica, tamnozeleno lisnato povrće, grah, govedina, naranče, žitarice, ali se konzumacijom tih namirnica ne može zadovoljiti dnevna potreba. Tri mjeseca prije planirane trudnoće, te tijekom prva tri mjeseca preporučuje se uzimati vitaminski pripravak za trudnice koji sadrži barem 400 μg folne kiseline radi povoljnog učinka na razvoj živčanog sustava fetusa, odnosno sprječavanja tzv. poremećaja zatvaranja neuralne cijevi.
Potreba za željezom se tijekom trudnoće udvostručuje. Zbog pojačane ugradnje željeza u drugom tromjesečju u krvne stanice majke i tkiva fetusa, potrebna je nadoknada barem 27 mg željeza dnevno. Željezom je bogata riba, crveno meso, jetra, lisnato povrće, a iskoristivost je bolja ako se istovremeno konzumira hrana bogata vitaminom C.
S obzirom na mogućnost velikih prilagodbi metabolizma majke te da se i fizička aktivnost trudnice smanji za oko 20 %, zapravo je tijekom trudnoće potreban vrlo mali dodatni unos energije od svega 300 kcal dnevno. To odgovara, npr. jednoj šniti kruha sa sirnim namazom. Ovisno o tjelesnoj aktivnosti, trudnice ne bi trebale unositi više od 2.400 kcal dnevno. Unos energije veći od toga uzrokovat će prekomjerno dobivanje na težini. Obroke treba rasporediti na veći broj, a na manju količinu.
Kod trudnica normalne tjelesne težine, na početku trudnoće normalan porast tjelesne težine je 11 – 16 kg. Izrazito mršave trudnice trebale bi dobiti 12 – 18 kg. Pretilim ženama preporučuje se smršavjeti i prije trudnoće, a tijekom trudnoće ne bi trebale dobiti više nego 6 – 8 kg.
Vrlo malen ili gotovo nikakav porast tjelesne težine kod pretilih trudnica ne ugrožava ishod trudnoće, dok porast više od 20 kg povećava rizik komplikacija u trudnoći i tijekom porođaja.
Tjelesna težina se obično normalizira za oko dva mjeseca nakon porođaja. Već porodom djeteta i posteljice, žena će izgubiti oko 5,5 kg, te tijekom babinja oko 6,5 kg. Ipak se procjenjuje da nakon trudnoće može zaostati 1,5 do 4,5 kg. Žene koje vježbaju tijekom trudnoće bolje se osjećaju i prije će izgubiti nakupljene kilograme nakon porođaja.
Važno je naglasiti da su primjerena tjelesna težina na početku i uravnotežena prehrana tijekom trudnoće vrlo važan čimbenik za uredan tijek trudnoće od začeća do porođaja, te za dugoročno zdravlje novorođenog djeteta.
Jadranka Belan Žuklić, dr. med.
specijalist ginekologije i porodništva
Poliklinika Eljuga, Bukovačka cesta 121,Zagreb
