Kirurgija šake
Kirurgija šake
U sklopu kirurgije šake nudimo mogućnost operativnog odstranjenja raznih oblika tumora šake uz prethodnu citološku analizu.
Također kirurški rješavamo probleme kod pacijenata koji boluju od sindroma karpalnog kanala kao i Dupuytrenove kontrakture.
Sve zahvate izvodimo u lokalnoj anesteziji ili u bloku šake u beskrvnom polju.
Ukoliko je potrebno, nudimo i mogućnost kratkotrajne anestezije.
Tumori šake
Najčešći tumori šake su cistični tumori ili ganglioni (higromi). Ganglioni predstavljaju 70 % svih tumora mekih tkiva u području šake. Češće se javljaju kod žena. Ispunjeni su želatinoznom masom, kuglastog su oblika s vratom koji komunicira s zglobom ili tetivnom ovojnicom. Najčešće se primijete u području ručnog zgloba kao izbočenja od oko 2-3 cm koja su očitija nakon fizičkih napora. Može ih biti i nekoliko na šaci na istom ili različitim mjestima. Obično nemaju simptoma, ali mogu izazivati bol i smanjenje pokretljivosti zglobova. Također, mogu pritiskati živce s posljedičnim trncima u prstima ruke.
Nekirurško liječenje uključuje kompresiju tumora i punkciju ciste s odstranjanjem želatinoznog sadržaja uz primjenu elastičnoga kompresivnog zavoja tijekom kraćeg razdoblja. Treba naglasiti da je nakon punkcije vjerojatnost ponovnog javljanja preko 80% jer se tim načinom ne uklanja komunikacija između zgloba i tumora.
Kirurško liječenjem postižemo puno veći postotak izlječenja jer prekidamo komunikaciju s zglobom. Samim zahvatom uklanjamo ganglion u cijelosti s pripadajućim vratom. Zahvat izvodimo u lokalnoj anesteziji u beskrvnom polju.
Sindrom karpalnog kanala
Karpalni kanal anatomska je struktura koja se nalazi na dlanu u području ručnog zgloba.
Tvore ga kosti zapešća i poprečni karpalni ligament. Sindrom karpalnog kanala javlja se kao posljedica pritiska na živac (nervus medianus) koji kroz ručni zglob prolazi prema šaci. Kroz kanal također prolaze i tetive koje su obložene tankom sinovijalnom ovojnicom koja ih podmazuje i olakšava njihovo klizanje i pokretanje. Ta je ovojnica osjetljiva na svaki dugotrajniji napor i podražaje. Najčešći uzroci pritiska su upala tetiva mišića savijača šake, zadebljanje ligamenta, reumatski artritis, pritisak nakon traume…
Simptomi se uočavaju postupno. Najprije se javlja ukočenost, pa nejasna bol i trnci u ručnom zglobu koja se širi na šaku i podlakticu.
Ako je kompresija dugotrajna ili intezivna dolazi do promjena na mišićima šake, oni hipotrofiraju što dovodi do gubitka snage i nesigurnosti pri hvatanju prstima te slabljenja i gubitka osjeta.
Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog pregleda i elektromioneurografske (EMNG) analize. Ako se sindrom počne liječiti na vrijeme, postotak izlječivosti je izuzetno visok.
Zahvat se sastoji od reza na šaci u području karpalnog kanala te se oslobađa živac od pritiska. Zahavat se izvodi u lokalnoj anesteziji.
Dupuytrenova kontraktura
Dupuytrenova kontraktura počinje kao čvorić koji se najčešće nalazi na dlanu u području 4 i 5 prsta. Fibrozni tračak na dlanu se pojavljuje prije kontrakcije prsta i može se napipati duž uzdužne brazde na dlanu. Kontraktura prsta spada u kasniju fazu bolesti kada je indicirano kirurško liječenje. (kada je prst savijen iznad 30º).
Od kirurških zahvata najčešće se izvodi parcijalna fascijektomija kojom se uklanja zadebljana i promijenjena fascija. Zahvatom se može djelomično riješiti problem jer je povrat bolesti čest, ali ipak zahvatom olakšavamo tegobe. Zahvat se izvodi u bloku šake ili u općoj anesteziji u beskrvnom polju.