Mamografija

Dijagnostičke metode za otkrivanje raka dojke

Postoji više metoda za otkrivanje raka dojke...

Česte metode su samopregled dojki, klinički pregled i palpacija dojki, ultrazvučni pregled i mamografija a one rjeđe su magnetna rezonancija (MR), kompjuterizirana tomografija i scintigrafija.

Ovdje ćemo ih nabrojati i ukratko opisati:

Samopregled dojki
Nakon 25. godine života sve bi žene jednom mjesečno trebale pregledati dojke i to neposredno poslije mjesečnice, odnosno od petog do desetog dana ciklusa.

Stanite ispred zrcala, ruke ispružite uz tijelo i zatim ih podignute. Provjerite da li su dojke simetrične i bez udubljenja ili promjena na koži. Nježno pritisnite bradavice i provjerite da li izlazi kakav iscjedak. Lezite na leđa, stavite jastuk ispod lijevog ramena, a lijevu ruku ispod glave. Ispružite prste na desnoj ruci te kružnim pokretima opipajte unutarnju polovicu lijeve dojke (odozgo prema dolje i od vanjske strane prema sredini). Lijevu ruku zatim ispružite uz bok, pa pregledajte vanjsku polovicu dojke (pokretima odozdo prema sredini). Na isti način pregledajte i desnu dojku.

Klinički pregled i palpacija dojki
Najvažnija dijagnostička metoda, koja podrazumijeva uzimanje obiteljske anamneze i detaljnu palpaciju obiju dojki i pazušnih jama u različitim položajima od strane iskusnog specijalista.

Ultrazvučni pregled
Ultrazvučna pretraga dojki se najčešće koristi kod mladih žena koje imaju više žljezdanog tkiva. Ultrazvukom dojki može se rano otkriti prisustvo kvržica (da li je riječ o cisti ili tumoru). Ako je potrebno, u slučaju sumnjive kvržice, pomoću vrlo tanke igle može se učiniti ciljana punkcija i citološki pregled. Pretraga se izvodi ambulantno i nije bolna, niti su moguće ikakve komplikacije.

Mamografija
Mamografija je točna i sigurna rendgenološka pretraga (danas se koristi samo pedeseti dio doze zračenja potrebne u početku) kojom se otkrivaju tumori i druge promjene, premalene da bi se mogle napipati. Mamografski pregled u većini slučajeva nije bolan. U mladih žena žljezdano tkivo zauzima gotovo cijelu dojku i mamografska slika je prilično nejasna, stoga je uobičajeno da nema razloga (osim iznimno) snimati dojke žena mlađih od 35 godina. Prvu mamografiju savjetuje se napraviti ženama između 35. i 40. godine, a zatim ženama starijim od 40 godina svake dvije do tri godine. Mamografija obuhvaća dvije snimke dojke (snimku sprijeda te sa bočne strane dojke), koje prikazuju njezinu građu i sumnjiva mjesta. Unatoč nezamjenjivosti mamografije u ranom otkrivanju i najmanjih malignih pojava, važno je naglasiti da se mamografijom ne može prikazati 15-20% karcinoma dojki, osobito kad se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom.

Kod suspektnih nalaza dijagnostika se proširuje na citološku analizu dobivene tekućine i biopsiju, te histološki pregled dobivenog tkiva.

Detaljnije pretrage koje se koriste samo rijetko su:

  • magnetna rezonancija (MR)
  • kompjuterizirana tomografija (CT)
  • scintigrafija
 
  Mamografija - Sve
DIJAGNOSTIKA BOLESTI DOJKE
ISO Certifikat dodijeljen Poliklinici za ginekologiju i bolesti dojke
 
Zavirite u ugodni ambijent i vrhunski opremljene ambulante poliklinike Eljuga