Pri mamografiji žene su izložene veoma malim dozama radijacije, no rizik je daleko manji od koristi koji mamografija može pružiti. Naime uz veoma mali rizik da mamografija stvarno izazove neki maligni poremećaj, žena dobiva potencijalni korist otkrivanja ima li već bolest i to u stadiju koji se lako i uspješno liječi.

Rak dojke je u gotovo svim populacijama u samom vrhu vodećih uzroka smrtnosti kod žena. Oko 850 žena na godinu umre od raka dojke i da su to uglavnom žene s rakom koji je u trenutku postavljanja dijagnoze već bio proširen izvan dojke. Zato je mamografija pregled koji život znači.

Razlikujemo više vrsta mamografije:

• Galaktografija
• Obična mamografija
• Digitalna mamografija
• Tomosinteza (3D mamografija)
• MR-mamografija (MRM)
• Scinti-mamografija

Galaktografija je vrsta mamografije kada se koristi kontrastno sredstvo koje se ubrizgava u mliječne kanaliće.

Kod obične mamografije snimanje dojki se obavlja bez uporabe dodatnih sredstava. Kod ove mamografije, bitno je pravilno namjestiti dojke prilikom snimanja. Postoje dva položaja za snimanje dojki: kraniokaudalni i profilni.

Digitalna mamografija koristi kompjutorsku sliku dojke, koju dobijemo konverzijom rendgenske snimke u digitalnu sliku.

Tomosinteza (3D mamografija) je slojevno snimanje dojke i omogućuje kompjutorsku 3D rekonstrukciju pomoću koje se mogu jasnije vidjeti tumorske lezije u odnosu na običnu mamografiju.

MR-mamografija (MRM) koristi tehniku magnetske rezonancije.

Scinti-mamografija je nuklearno-medicinska pretraga, što znači da se radioaktivna test-supstanca (methoxy-isobutyl-isonitril MIBI vezan na tehnecij-99m) injicira intravenski, i potom prati njeno nakupljanje u dojkama.

Nitko nije isti. Svatko od nas jedinstven je u svom postojanju i neponovljiv obrazac prirode. Zato je teško biti liječnik i u medicini uspostavljati stroga pravila kad ih po prirodi posla tamo ne može niti biti. Umjesto pravila izrađujemo smjernice na temelju vlastitih i tuđih iskustava i spoznaja.

Da nam sve veći broj oboljelih od svih malignih bolesti čini čak 25% svih uzroka smrti vjerujem da mnogi već znaju. Vjerujem također da većina žena zna da 25% svih zloćudnih tumora u žena čini upravo rak dojke ili u apsolutnom broju njih oko 2500 na godinu pojavi se s rakom dojke u našim ambulantama. Vjerujem da većina žena zna da oko 850 žena na godinu umre od raka dojke i da su to uglavnom žene s rakom koji je u trenutku postavljanja dijagnoze već bio proširen izvan dojke. Vjerujem da većina žena zna što je to mamografija i čemu služi i koliko je teško bilo dočekati red na mamogarafsko snimanje dojki.

Medicina i tehnika napreduju, ali napreduju i tumori u svojoj nepredvidljivosti, agresivnosti i otpornosti. Istražuju se i otkrivaju nove dijagnostičke i terapijske metode, ali nikad savršena metoda. Ni mamografija nije savršena metoda niti po svojoj štetnosti, niti po svojoj korisnosti. Ali njezina štetnost uz, naravno, pravilnu primjenu, jako je mala u odnosu na njezinu korisnost. Pravi i jedinstveni uzrok bilo kojeg raka pa tako i raka dojke nije dovoljno poznat da bismo mogli spriječiti nastajanje raka. Ono što možemo jest otkriti ga dovoljno rano dok se nije proširio po tijelu. Iako veličina tumora nije jedini važan prognostički čimbenik kod raka, u onkologiji još uvijek vrijedi sintagma “što manji to bolje”.

Kod raka dojke srećom postoji metoda kojom se rak u većini slučajeva (više od 80%) može otrkriti u početnoj fazi dok je bolest još lokalizirana u dojci.

Dijagostička procedura postaje pogodna za primjenu kao probirna metoda ako udovoljava SVIM sljedećim kriterijima:
1. da je dostatno učinkovita
2. da je lako primjenjiva na velikom broju ljudi
3. da je lako dostupna
4. da nije skupa

Mamografija jedina udovoljava svim ovim kriterijima i stoga se smatra najboljim načinom za rano otkrivanje raka dojke u žena starijih od 50 godina

.

Probirnoj mamografiji podvrgavaju se samo zdrave najugroženije žene, a to su žene od 50 do 69 godina među kojima se krije čak više od 50% od ukupnog broja novooboljelih na godinu u Hrvatskoj. Jedina metoda kojom se brzo, jednostavno, dostatno učinkovito i objektivno može pregledati veliki broj žena, odnosno njihovih dojki jest mamografija. Ali nije idealna, kao što nisu ni druge dijagnostičke metode u medicini.

Naime, žene mlađe od 50 godina često imaju agresivnije tumorske procese u dojkama koji bržo rastu i brže se šire po tijelu, nego recimo kod žena starijih od 60 godina. Češćom mamografijom iza koje bi uslijedio i ultrazvučni pregled mogao bi se smanjiti broj uznapredovalijih tumorskih procesa i kod ovih žena. Točno je da je žljezdano tkivo u dojkama mlađih žena osjetljivije na zračenje nego u starijih i da kod njih osobito treba paziti na nepotrebno zračenje, iako napominjem da moderni uređaji za mamografiju upotrebljavaju x-zrake male energije, a apsorbirana energija po jednom snimanju (4 mamografske slike) višetruko je manja nego što osoba ukupno može primiti tijekom godine dana i iznosi 0,7 mSv. Čak i ukupna doza nakon dvadesetak i više mamografija nije dovoljna da bi izazvala nastanak tumora.

Da pluća apsorbiraju manju dozu zračenja (od 0,1 mSv) nego dojke nije ništa novo. Pluća apsorbiraju manju dozu zračenja i od mnogih drugih organa u ljudskom tijelu. Ali isto tako RTG pluća ima malu dijagnostičku vrijednost u detekciji početnog raka pluća i nije se pokazao kao dobra probirna metoda. CT je u tom smislu neusporedivo bolji, ali i neusporedivo štetniji. U samo jednom snimanju prsnog koša CT-om dobije se doza zračenja koju tijelo apsorbira iz svoje okoline u 2 godine. Čak 7 mSv. I ne zaboravite, prilikom snimanja CT prsnog koša dozu zračenja dobivaju i dojke.

Kao i bilo koja druga metoda pretrage ljudskog organizma i mamografija ima lažno negativnih nalaza (8 do 10%), a to znači da se njome ne uspije uočiti tumor koji je već prisutan. Tumor može biti jednake gustoće kao i okolno tkivo pa se ne vidi ili je okolno tkivo toliko gusto da prekriva tumor ili je mamografska snimka tehnički loše napravljena ili je naprosto liječnik previdio suptilne znake tumorskog procesa. U sklopu nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke mamografske snimke obvezno očitavaju dva liječnika, a odnedavno je uvedena i kontrola kvalitete samih snimaka i točnosti nalaza od strane nezavisne kontrolne komisije što osigurava visoku kvalitetu programa.

Ako liječnici procjene da mamografija nije dovoljno pouzdana svaku ženu će uputiti i na ultrazvučni pregled dojki koji također ima lažno negativnih nalaza kao što ih ima i magnetska razonanca dojki koja se također primjenjuje u Hrvatskoj. Ultrazvuk, a osobito magnetska rezonanca su daleko kompliciraniji načini pregleda dojki, skuplji su i teže ih je objektivizirati.

Iako su temeljne metode pregleda dojki po svojoj prirodi posve različite, one su nadopunjujuće. Ono što se ne može jednom može se drugom ili trećom.

Najveća prednost mamografije nad drugim metodama jest detekcija patoloških mikrokalcifikata. To su sitne nakupine kalcija koje uz određene uvjete mogu biti jedini znak raka u dojci i koji se vide isključivo mamografski.

Hrvatsko senološko društvo donijelo je smjernice odnosno algoritme pregleda dojki u kojima je jasno naznačeno kad koji pregled dojki preba učiniti. Oni su naravno općeniti i orjentacijski. U praksi liječnik svakoj ženi “kroji” algoritam kontrolnih pretraga ovisno o svim anamnestičkim podacima, kliničkom nalazu, ultrazvučnom i mamografskom nalazu te drugim bitnih parametrima. Stoga, nekim ženama doslovno treba raditi mamografiju svake godine, a nekima nije potrebna ni nakon 2 g.

Vaša liječnica i tajnica Hrvatske lige protiv raka:
Ilona Sušac, dr. med.
spec. onkologije i radioterapije

Česte metode su samopregled dojki, klinički pregled i palpacija dojki, ultrazvučni pregled i mamografija a one rjeđe su magnetna rezonancija (MR), kompjuterizirana tomografija i scintigrafija.

Ovdje ćemo ih nabrojati i ukratko opisati:

Samopregled dojki
Nakon 25. godine života sve bi žene jednom mjesečno trebale pregledati dojke i to neposredno poslije mjesečnice, odnosno od petog do desetog dana ciklusa.

Stanite ispred zrcala, ruke ispružite uz tijelo i zatim ih podignute. Provjerite da li su dojke simetrične i bez udubljenja ili promjena na koži. Nježno pritisnite bradavice i provjerite da li izlazi kakav iscjedak. Lezite na leđa, stavite jastuk ispod lijevog ramena, a lijevu ruku ispod glave. Ispružite prste na desnoj ruci te kružnim pokretima opipajte unutarnju polovicu lijeve dojke (odozgo prema dolje i od vanjske strane prema sredini). Lijevu ruku zatim ispružite uz bok, pa pregledajte vanjsku polovicu dojke (pokretima odozdo prema sredini). Na isti način pregledajte i desnu dojku.

Klinički pregled i palpacija dojki
Najvažnija dijagnostička metoda, koja podrazumijeva uzimanje obiteljske anamneze i detaljnu palpaciju obiju dojki i pazušnih jama u različitim položajima od strane iskusnog specijalista.

Ultrazvučni pregled
Ultrazvučna pretraga dojki se najčešće koristi kod mladih žena koje imaju više žljezdanog tkiva. Ultrazvukom dojki može se rano otkriti prisustvo kvržica (da li je riječ o cisti ili tumoru). Ako je potrebno, u slučaju sumnjive kvržice, pomoću vrlo tanke igle može se učiniti ciljana punkcija i citološki pregled. Pretraga se izvodi ambulantno i nije bolna, niti su moguće ikakve komplikacije.

Mamografija
Mamografija je točna i sigurna rendgenološka pretraga (danas se koristi samo pedeseti dio doze zračenja potrebne u početku) kojom se otkrivaju tumori i druge promjene, premalene da bi se mogle napipati. Mamografski pregled u većini slučajeva nije bolan. U mladih žena žljezdano tkivo zauzima gotovo cijelu dojku i mamografska slika je prilično nejasna, stoga je uobičajeno da nema razloga (osim iznimno) snimati dojke žena mlađih od 35 godina. Prvu mamografiju savjetuje se napraviti ženama između 35. i 40. godine, a zatim ženama starijim od 40 godina svake dvije do tri godine. Mamografija obuhvaća dvije snimke dojke (snimku sprijeda te sa bočne strane dojke), koje prikazuju njezinu građu i sumnjiva mjesta. Unatoč nezamjenjivosti mamografije u ranom otkrivanju i najmanjih malignih pojava, važno je naglasiti da se mamografijom ne može prikazati 15-20% karcinoma dojki, osobito kad se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom.

Kod suspektnih nalaza dijagnostika se proširuje na citološku analizu dobivene tekućine i biopsiju, te histološki pregled dobivenog tkiva.

Detaljnije pretrage koje se koriste samo rijetko su:

• magnetna rezonancija (MR)
• kompjuterizirana tomografija (CT)
• scintigrafija

Osnovni preduvjet mamografskog pregleda svakako je kvalitetan mamografski uređaj, potom tehnički dobro provedeno snimanje, razvijanje slika na kvalitetnim filmovima i nezaobilazna sposobnost liječnika da precizno interpretira mamografsku sliku.

Dakle, nije dovoljno učiniti mamografiju, nego valja učiniti kvalitetnu mamografiju. Zato u Poliklinici Eljuga osobito pazimo na sklad između stručnog tima koji sudjeluje u mamografskom snimanju i kvalitete uređaja i opreme na kojem se snimanje obavlja vrsni stručnjaci i suvremeni uređaji.

Mamografijom je moguće otkriti karcinomi dojke već od 5-6 mm kao i promjene koje se uočavaju samo ovom metodom pregleda i koje mogu biti jedini znak bolesti, kao što su nakupine mikrokalcifikata. Međutim, mamografija kao dijagnostička metoda nije savršena pa se 10% do 15 % karcinoma dojke ovom metodom ne može otkriti. Stoga je izvrsna nadopuna mamografiji komplementarni ultrazvučni pregled.

Naravno, zbog svoje jednostavnosti, cijene i korisnosti mamografija je još uvijek zlatni standard u otkrivanju raka dojke. Obavlja se na posebno konstruiranom rendgenskom uređaju koji se zove mamograf, a služi isključivo za snimanje dojki i za zahvate koji se rade pod kontrolom mamografske slike.

Naime, dojka je organ koji je u cijelosti izgrađen od mekoga tkiva,i to od 15 do 20 režnjića mliječnih žlijezda, varijabilne količine masnoga tkiva, potpornog vezivnog tkiva, krvnih i limfnih žila i živaca, a mogu se unutar dojki naći i limfni čvorovi. Upravo struktura, oblik i konzistencija dojke iziskuje posebnu tehniku snimanja. Dogovorno se kao standard uzimaju dvije projekcije: tzv. kranio-kaudalna (oznaka na rtg filmu CC) pri čemu se dojka umeće između dviju ravnih ploča i pritišće u smjeru odozgo prema dolje, a druga je tzv. mediolateralna ili kosa projekcija (oznaka na rtg filmu ML) pri čemu se dojke namještaju između istih ravnih ploča u postraničnom smjeru i pod kutem od 30 do 45 stupnjeva. Pri svakom namještanju dojki potreban je određeni pritisak da bi se strukture unutar dojki jasno prikazale na rendgenskom filmu, koji se razvija neposredno nakon snimanja.

Za svaku dojku tako se dobiju dvije slike. Ako postoji neka promjena u dojci, nju je potrebno prikazati u dvjema projekcijama radi detaljnije analize, ali i da bismo bili sigurni da takva promjena u dojci zaista i postoji. Jer, ako se tvorba u jednoj dojci prikazuje samo na jednoj projekciji, a na drugoj se ne vidi, riječ može biti o artefaktu ili se tkiva unutar dojke slučajno preklapaju pa se dobiva pogrješan dojam promjene koja zapravo ne postoji. Važno je i znati da se mamografija učini unutar prvih 10 dana menstruacijskog ciklusa, kada su dojke manje bolne i osjetljive na pritisak koji je neizbježan pri snimanju, ali i da bi se izbjeglo zračenje u eventualnoj ranoj trudnoći za koju žena ne zna niti može znati.

Proces snimanja i razvijanja filmova obavlja inženjer medicinske radiologije, a dobivene snimke nakon toga detaljno analizira liječnik koji je obično specijalist medicinske radiologije. Same mamografske snimke i opis nalaza potrebno je dobro čuvati radi budućih mamografskih snimanja i usporedbe starih s novim snimkama i nalazima. Tako se lakše uočavaju promjene koje su novonastale u razdoblju između dviju mamografija ili se prate promjene koje su uočene na ranijim snimkama. Obično ih liječnici različito nazivaju, ovisno o kakvom je tipu promjena riječ, pa se u pisanom nalazu mogu naći nazivi kao što su mekotkivne sjene, zgusnuća, mikrokalcifikati, makrokalcifikati, zadebljanja, poremećaji arhitekture i slično.

Smisao mamografije je da se što prije otkriju promjene koje su možebitno zloćudne. No, nije svaka mamografska sjena rak. I mnoge dobroćudne promjene prikazuju se na mamografiji (ciste, fibroadenomi, lipomi i slično). Radi njihove detaljnije evaluacije obično se takvi mamografski pregledi nadopunjuju ultrazvučnom analizom. Odluku o potrebi za dodatnim dijagnostičkim pregledima donosi liječnik koji analizira mamografske snimke.