Pitanja i odgovori https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja en marijana@wmd.hr Copyright 2016 2016-03-14T18:35:00+00:00 Što je rak dojke? https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/sto_je_rak_dojke https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/zagreb/sto_je_rak_dojke#When:18:35:00Z Rak dojke jest transformacija zdravih stanica iz dojke koje postaju maligne. Iako bolest najčešće nastaje kod žena, muškarci, doduše rijetko, mogu razviti rak dojke.

Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena. Rijetko se javlja prije 20. godine života, a najčešći je između 55. i 70. godine života.

Opasnost od raka dojke je povećana u žena:

  • koje su imale prvu menstruaciju prije 12. godine
  • koje su imale menopauzu prije 50. godine
  • koje nisu rodile ili su rodile poslije 30. godine
  • u kojih je kod biopsije dojke nađen poremećaj normalnih struktura stanica
  • koje su operirane zbog raka jedne dojke (vjerojatna učestalost raka u drugoj dojci je oko 6%)
  • ako je u obitelji netko od bliskih srodnika imao rak dojke
  • poslije 50. godine života

U žena poslije 50. godine opasnost se povećava s gojaznosti i odnosom tjelesne težine prema visini. Žene s vlažnim cerumenom (cerumen = ušna mast) sklonije su raku dojke.


Rast raka dojke i način širenja

Rast: Rak dojke raste polagano udvostručenjem tumorskih stanica. U 15-40% slučajeva nastaje na više mjesta unutar dojke. Prirodni tijek karcinoma dojke odlikuje dugotrajnost. Srednje je preživljenje u pacijenata koji odbiju svaki način liječenja između 2.5 i 3 godine, ali nekada može biti i duže od 20. godina. Procjenjuje se da se prosječan tumor udvostručuje oko tri puta godišnje. Potrebno je 5-8 godina da se tumor poveća na promjer od 1 cm i tek tada se može otkriti pipanjem i samo-pregledom.

Presadnice (metastaze): Kako tumor raste, odbacuje stanice koje se šire po tijelu limfnim ili krvnim žilama. Rak dojke vrlo rano stvara udaljene presadnice (metastaze) i zato neki drže da već u trenutku otkrivanja rak dojke ima karakteristike bolesti koja zahvaća cijelo tijelo.

Širenje tumora u okolno tkivo: Izravno širenje tumora u kožu i potkožno tkivo uzrokuje nabiranje kože, uvlačenje kože i bradavice, a ponekad i rane. Karcinom se može tako, izravno, širiti i u dublje slojeve, mišiće i stjenku grudnog koša. Ako tumorske stanice začepe limfnu mrežu kože, nastaje otok kože koji izgleda kao narančina kora (peau d’ orange).

Širenje krvlju i limfom: Tumor se limfnim vodovima širi do limfnih čvorova u pazušnoj jami i drugim područjima u tijelu. Krvlju se presadnice šire osobito često u pluća, jetru i kosti (lubanja, kralješnica, rebra, prsna kost, gornji dio bedrene i nadlaktične kosti), mozak, jajnike i nadbubrežnu žlijezdu.
Oko 95% žena koje umiru od raka dojke ima presadnice.


Prognoza ishoda bolesti
Za predviđanje tijeka i ishoda bolesti bitni su slijedeći čimbenici:

  • veličina tumora: što je karcinom veći, veća je i vjerojatnost ponovnog javljanja
  • stanje limfnih čvorova u pazušnoj jami: ukoliko su zahvaćeni, znak je to loše prognoze
  • osjetljivost na hormone: bolesnice koje imaju tumor osjetljiv na hormone (koji posjeduje tzv. hormonske receptore (prijemnike) za ženske spolne hormone estrogen i progesteron) imaju bolju prognozu i preživljenje
  • vrsta tumorskog tkiva, tj. stupanj zloćudnosti stanica: tumor prvog stupnja s blagim promjenama stanica ima dobru prognozu, dok je onaj trećeg stupnja s velikim promjenama stanica koje se ubrzano dijele, loš znak.
]]> 2016-03-14T18:35:00+00:00 Što uzrokuje rak dojke? https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/sto_uzrokuje_rak_dojke https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/zagreb/sto_uzrokuje_rak_dojke#When:18:35:00Z Točan uzrok nastanka raka dojke zasad nije poznat, unatoč znatnim znanstvenim nastojanjima na pronalasku čimbenika odgovornih za transformaciju DNA u zdravoj stanici u onu koja postaje maligna.

]]> 2016-03-14T18:35:00+00:00 Da li je rak dojke moguće preventirati? https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/da_li_je_rak_dojke_moguce_preventirati https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/zagreb/da_li_je_rak_dojke_moguce_preventirati#When:18:34:00Z Za sada ne postoji učinkovit način. Ipak, žene bi trebale biti svjesne rizičnih faktora te se redovito kontrolirati, posebice samopregledom, kao i redovitim odlaskom na UZV dojke i mamografiju.

]]> 2016-03-14T18:34:00+00:00 Koji su faktori rizika za rak dojke? https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/koji_su_faktori_rizika_za_rak_dojke https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/zagreb/koji_su_faktori_rizika_za_rak_dojke#When:18:34:00Z Faktori rizika su ženski spol te starija dob, kao i rano nastupanje prve menstruacije i nenastupanje menopauze do 55 godine. Rizik povećavaju i pozitivna obiteljska anamneza (majka, sestra ili blizak rođak koji ima rak dojke), te činjenica da je žena nerotkinja ili je imala prvo djete nakon 35 godine.

]]> 2016-03-14T18:34:00+00:00 Koji su mogući simptomi raka dojke? https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/koji_su_moguci_simptomi_raka_dojke https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/zagreb/koji_su_moguci_simptomi_raka_dojke#When:18:33:00Z - Kvržica koja se pipa,
- Iscjedak iz dojke,
- Crvenilo ili bol bradavice,
- Retrakcija (uvlačenje prema unutra) bradavice,
- Bilo koji od gore navedenih simptoma ne znači da je prisutan i rak dojke, nego su to razlozi koji nalažu ženi da se javi liječniku na pregled.

]]> 2016-03-14T18:33:00+00:00 Sa koliko godina je najbolje početi samopregled dojke? https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/sa_koliko_godina_je_najbolje_poceti_samopregled_dojke1 https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/zagreb/sa_koliko_godina_je_najbolje_poceti_samopregled_dojke1#When:18:33:00Z Najbolje je započeti u dvadesetim godinama.

]]> 2016-03-14T18:33:00+00:00 Sa koliko godina je najbolje početi samopregled dojke? https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/sa_koliko_godina_je_najbolje_poceti_samopregled_dojke https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/zagreb/sa_koliko_godina_je_najbolje_poceti_samopregled_dojke#When:18:25:00Z Najbolje je započeti u dvadesetim godinama.

]]> 2016-03-14T18:25:00+00:00 Zašto se ne preporuča raditi mamografiju u mlađoj dobi? https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/zasto_se_ne_preporuca_raditi_mamografiju_u_mladjoj_dobi https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/zagreb/zasto_se_ne_preporuca_raditi_mamografiju_u_mladjoj_dobi#When:18:25:00Z Dojke mladih žena sadrže puno žljezda koje se u mamogramu prikazuju kao gusto polje pa je otežano zamijetiti tumor. Sa godinama žljezdano tkivo se pretvara u masno koje se na mamografskoj slici prikazuje kao manje gusto pa je stoga lakša detekcija bilo kakvih promjena u dojci.

]]> 2016-03-14T18:25:00+00:00 Koji su znakovi infekcije HPV-om? https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/koji_su_znakovi_infekcije_hpv-om https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/zagreb/koji_su_znakovi_infekcije_hpv-om#When:18:24:00Z U većini slučajeva HPV nije opasan i nema nikakovih simptoma. U nekim slučajevima infekcija virusom uzrokuje promjene na stanicama koje se detektiraju Papa testom. Ukoliko prođe dulji niz godina a da se pacijent ne liječi, postoji vjerojatnost da je došlo do promjene normalnih stanica u one koje su preteča malignim. HPV niskog rizika, odn. oni tipovi koji ne uzrokuju karcinom se mogu prezentirati kao kondilomi. Znakovi HPV infekcije se mogu prezentirati tjednima, mjesecima ilil godinama poslije primoinfekcije. Djevojke koje se zaraze u svojim tinejđerskim godinama mogu se prezenztirati bez promjene u stanicama sve do 30-tih ili 40-tih godina, ili mogu uopće ne razviti bilo kakovu abnormalnost stanica.

]]> 2016-03-14T18:24:00+00:00 Što je HPV? https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/sto_je_hpv https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/zagreb/sto_je_hpv#When:18:24:00Z HPV je virus koji je prepoznat kao faktor rizika za razvoj raka vrata maternice. Zna se za preko 70 tipova virusa, a 13 od njih su virusi visokog rizika za razvoj karcinoma. U većini slučajeva normalan imunološki sustav će reagirati i potisnuti ili ukloniti virus. Većina žena sa HPV neće razviti karcinom, no ako infekcija ostane prisutna dulji niz godina, povećava se vjerojatnost za promjene u stanicama koje bi mogle rezultirati pojavom karcinoma.

]]> 2016-03-14T18:24:00+00:00 Tko se sve može zaraziti HPV-om? https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/tko_se_sve_moze_zaraziti_hpv-om https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/zagreb/tko_se_sve_moze_zaraziti_hpv-om#When:18:22:00Z Svatko tko je ikada bio spolno aktivan. Procjenjuje se da 75% ljudi u nekom trenutku dođe u doticaj s virusom. Samo u rijetkim slučajevima infekcija može uzrokovati karcinom vrata maternice.

]]> 2016-03-14T18:22:00+00:00 Da li postoji test na HPV? https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/da_li_postoji_test_na_hpv https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/zagreb/da_li_postoji_test_na_hpv#When:15:32:00Z Da. DNA tipizacijom se otkriva prisutnost svih 13 najčešćih tipova HPV virusa koji su uzrok malignoj promjeni stanica.

]]> 2016-03-07T15:32:00+00:00 Da li je HPV izlječiv? https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/da_li_je_hpv_izljeciv https://poliklinika-eljuga.hr/medicinska-pitanja/zagreb/da_li_je_hpv_izljeciv#When:15:31:00Z Iako trenutno ne postoji lijek za sam virus, dostupni su načini rješavanja problema koje su uzrokovani samim virusom. Potrebna je konzultacija sa liječnikom.

]]> 2016-03-07T15:31:00+00:00