Tijekom SIS-a kontrastno sredstvo, fiziološka otopina (3-5 ml), ubrizgava se u maternicu putem vrlo tankog katetera, dok se ultrazvuk koristi za vizualizaciju šupljine maternice. Ubrizgavanjem fiziološke otopine unutar šupljine maternice razmiču se zidovi maternice i tako se, inače, virtualni prostor šupljine maternice pretvara u pravi prostor i prikazuju se strukture unutar maternice.

Slikovno se prikazuju i identificiraju miomi koji se utiskuju u maternicu, razilikuju se žarišno zadebljane sluznice (polipi) od jednakomjerno zadebljane sluznice maternice (hiperplazije), utvrđuje se postojanje priraslica unutar maternice i prikazuju anomalije ili strano tijelo, primjerice zaostali ili urasli intrauterini uložak-IUD (“spirala” ili dijelovi “spirale”) unutar šupljine maternice.  Na taj način dobivamo važne informacije za dijagnozu i liječenje stanja povezanih s abnormalnim krvarenjima iz maternice koji mogu utjecati na plodnost.

Za sonohisterografiju (SIS) nije potrebna posebna priprema i pretraga je neinvazivna i bezbolna.

(Tekst: dr. Renata Dragun, specijalistica ginekologije i porodništva)

Test prohodnosti jajovoda preporučit će se ženama koje nisu ostvarile trudnoću u godinu dana neštićenih odnosa.  

UZV test prohodnosti jajovoda i sonohisterografija ( SIS ), a u anglosaksonskoj literaturi histerosalpingo- contrast- sonography,  izvodi se pregledom s  vaginalnom ultrazvučnom sondom kada se nakon ubrizgavanja kontrastnog sredstva ( fiziološka otopina ili pjena )  kroz tanki kateter ( 1 do 2  mm promjera ) unutar šupljine maternice prikazuje oblik šupljine maternice, a  prolaskom kontrasta kroz jajovode utvrđuje se prohodnost jajovoda. Ukoliko je nakon ispuštanja kontrasta u maternicu i prolaska kontrasta kroz jajovode prisutna slobodna tekućina u trbušnoj šupljini, a koja prije pretrage nije bila prisutna, prohodnost jajovoda je sa velikom  sigurnošću utvrđena.

Ukoliko su jajovodi neprohodni ili otežano prohodni govori se o tubarnom faktoru neplodnosti. S ovom pretragom mogu se otkriti i razvojne anomalije maternice koje su također povezane s rizicima za neplodnosti ili nepovoljne ishode trudnoće. Ujedno se mogu otkriti priraslice, polipi, ožiljci ili submukozni miomi koji deformiraju šupljinu maternice.

 Ako je nalaz pretrage uredan i jajovodi prohodni ipak postoji rizik da je sluznica jajovoda  oštećena i jajovodi nefunkcionalni te je potrebno pokušati ostvariti trudnoću u realnom budućem roku.

Kod urednog nalaza prohodnih jajovoda preporučaju se redoviti neštićeni spolni odnosi ili ciljani, tempirani odnosi ( folikulometrija ili LH test trakice  ) ili intrauterina inseminacija.

Prije izvođenja ove UZV pretrage potrebno je napraviti i imati uredne cervikalne briseve.
Pretraga se izvodi u dijelu menstrualnog ciklusa prije ovulacije, a najčešće od 8. do 10. dana ciklusa.  Pretraga je bezbolna kod prohodnih jajovoda, a kod neprohodnih ili otežano prohodnih može izazvati bolnost i može se 1 do 2 sata prije pretrage uzeti analgetik

(Ibuprofen od 400 mg ili ketoprofen od 50 mg ).

(Tekst: dr. Renata Dragun, specijalistica ginekologije i porodništva)

Nakon raka dojke, rak vrata maternice najčešća je maligna bolest žena, karakterističan za mlađe dobne skupine, odnosno češći u spolno aktivnijih žena.

Idealno bi bilo kad bi svaka žena jednom na godinu obavila ginekološki pregled i Papa-test, najvažniju pretragu u prevenciji raka vrata maternice, čija redovita primjena smanjuje rizik umiranja od ovog karcinoma za 90%.

Ginekološki se pregled obavlja na posebnom ginekološkom stolu na kojem je pacijentica u ležećem položaju s nogama savijenim u kukovima i razmaknutim u koljenima. Pregled je kratak i bezbolan, a uključuje promatranje rodnice i vidljivog dijela vrata maternice u spekulima (ginekološka zrcala).

Ginekolog uzima tzv. bris vrata maternice koji se zatim šalje citologu, obrađuje posebnom tehnikom i analizira. Eventualne maligne stanice otkrivaju se metodom bojenja koju je prije pedesetak godina otkrio grčki znanstvenik Papanicolau, odakle i naziv Papa-test. Uzimanje uzorka je iznimno jednostavno, brzo i bezbolno, a korist je velika.

To je jedina metoda kojom se otkrivaju pacijentice najugroženije rakom maternice i kojim se dokazuju genitalne infekcije, vrlo važan čimbenik u njegovom razvoju, ali i nastanku drugih patoloških stanja ženskog reproduktivnog sustava s posljedičnom neplodnosti.

Neposredno nakon uzimanja obrisaka za Papa-test slijedi bimanualni ginekološki pregled. S prstima jedne ruke u rodnici, liječnik drugom rukom pažljivo ispipava maternicu, jajnike i okolne strukture kako bi dobio uvid u njihov smještaj, oblik, veličinu, međusobni odnos i, naravno, bolnu osjetljivost na sam pregled. U rukama iskusnog ginekologa takvim se pregledom dobiju informacije o eventualnim patološkim promjenama ispitivanih organa te procjenjuje potreba za daljnjim dijagnostičkim postupcima, npr. ultrazvučnim pregledom.

Ultrazvučni pregled bilo abdominalnom ili pak vaginalnom sondom dio je kompletnog redovitog ginekološkog pregleda. Obavlja se poluzakrivljenom abdominalnom sondom položenom na trbuh ležeće pacijentice s punim mokraćnim mjehurom ili valjkastom transvaginalnom sondom uvedenom u rodnicu uz prazan mokraćni mjehur.

Koristi se kako u ginekologiji tako i u porodništvu.

Transvaginalnim pregledom analizira se normalna zdjelična anatomija: veličina, oblik i ehosoničnost maternice, debljina i izgled sluznice maternice, veličina, položaj i izgled jajnika, eventualno prošireni jajovodi te dno zdjelice.

U obradi steriliteta ultrazvukom se prati ovulacija i sluznica maternice kao priprema za potpomognutu reprodukciju. Ultrazvuk omogućava ranu detekciju intrauterine trudnoće, praćenja rasta i razvoja fetusa. Osim procjene bebina zdravlja ultrazvuk omogućava pažljivo promatranje posteljice, razine plodnje vode i grlića maternice.

Rak jajnika je jedan od najzloćudnijih tumora uopće, za koji prema dosadašnjim spoznajama ne postoji ni jedan poseban način sprječavanja njegova razvitka i za koji, na žalost, nema djelotvorne prevencije.

Njegovo liječenje ovisi ponajprije o stupnju proširenosti bolesti.

Samo za početni stadij (minimalni tumor jednog jajnika) dostatno je kirurško liječenje. U svim drugim slučajevima terapija je kompleksnija i zahtjevnija, a njezin učinak nepredvidiv. Dakle, i u ovom slučaju rano otkrivanje ima ključnu ulogu.

Srećom, uređaji za rano otkrivanje raka jajnika postoje. Mjerenjem osobina protoka krvi kroz jajnike, odnosno tumorsko tkivo obojenim doplerom upotpunjuje se nalaz ultrazvuka,posebice u smislu razlikovanja dobroćudnih od zloćudnih promjena. U slučaju sumnjivog nalaza dijagnostika se proširuje dopunskim metodama.

U našoj Poliklinici svakodnevno vršimo pregled jajnika ultrazvučnim uređajima s dodatkom obojenog doplera koji nam, osim o veličini tumora, govori i njegovom izgledu i patološkoj prokrvljenosti. Istom metodom pregleda uspješno se može analizirati i trup maternice, debljina njezine sluznice te patološka prokrvljenost.

Analizira morfologiju lica, ekstremiteta, stopala i šaka te prati fiziologiju pokreta i mimiku ploda. Višestruko se povećava vjerojatnost preciznog utvrđivanja abnormalnosti razvoja ploda, osobito u rizičnim trudnoćama, kao i praćenje ponašanja i navika djeteta prije rođenja o čemu se do sada jako malo znalo.

Da bi se dobila adekvatna slika potrebno je osim stručnosti promatrača da budu zadovoljeni još neki parametri: stupanj gojaznosti trudnice, sijelo posteljice, položaj ploda. Ukoliko je većina parametara zadovoljena možemo dobiti adekvatnu sliku koju majka može ponijeti kući snimljenu na CD-u.

4D ultrazvuk omogućava roditeljima da svoje dijete bolje upoznaju i prije rođenja.

2D ultrazvuk .......................................... 4D ultrazvuk

Zahvaljujući činjenici da je vrat maternice organ koji je lako dostupan oku pretraživača, svjetski poznati ginekolog Schivartche znao je tvrditi da vrat maternice sam pokazuje svoje bolesti, samo ih treba znati vidjeti.

Vrat maternice promatra se kolposkopom, pokretnim uređajem koji uvećava i osvjetljava vidno polje.

Primjenjuje se nakon abnormalnog Papa-testa i u rukama iskusnih ginekologa - kolposkopičara koji rade u našem ginekološkom timu može odrediti koje će se bolesnice dalje samo kontrolirati, a kojim je ženama nužan daljnji dijagnostičko-terapijski postupak.

Za taj virus nema pravog lijeka, iako su veliki uspjesi postignuti primjenom vaginaleta interferona i u zadnje vrijeme pronalaskom cjepiva. Najugroženija skupina žena su adolescentice koje dolaze u dodir s virusom preko zaraženog partnera. Njihov nepripremljeni epitel vrata maternice reagira prvo upalom, a zatim se mijenja prema početnim stadijima raka.

Upravo upalne i druge abnormalne promjene na stanicama otkrivaju se Papa-testom i tako indirektno upućuju na prisutnost ove infekcije. Sam virus dokazuje se postupkom tzv. genotipizacije. U Poliklinici Eljuga osobitu pozornost posvećujemo valjanom uzimanju Papa testa i pravodobnoj primjeni tipizacije HPV-a kako bi se promjene otkrile u što ranijoj fazi, što ženi omogućuje poštedno, jednostavno i učinkovito liječenje.

Ova je infekcija u stalnom porastu, a pojavljuje se u sluznici maternice i jajovoda i čest je uzrok neplodnosti žene, izvanmaternične trudnoće. Uzročnik može biti i spontanih pobačaja i prijevremenih porođaja Stoga je izolacija ove bakterije sastavni dio obrade neplodnosti koju provodimo u našoj Poliklinici.

Oba partnera liječe se antibiotikom. Kontrolni cervikalni bris potrebno je uzeti tri tjedna nakon provedene terapije.

Menopauza je posljednje fiziološko krvarenje iz maternice. Dijagnoza se postavlja retrogradno nakon perioda od 6 do 12 mjeseci izostanka krvarenja. Prosječno se javlja između 45 i 50 godine života.

Klimakterij je životno razdoblje žene u kojem se postupno gasi te potpuno prestaje hormonska aktivnost jajnika. Postupno se javljaju i klimakterične tegobe zbog kojih se većina žena i javlja ginekologu.

Valovi vrućine i znojenja javljaju se u više od 75% žena te ozbiljno narušavaju kvalitetu života. Žena je emocionalno labilna, česte su promjene raspoloženja, tjeskoba i depresija. Koža postaje tanka, suha, nokti krhki. Suhoća rodnice uzrokuje bolne odnose, češće su recidivirajuće uroinfekcije. Kosti postaju krhke i lako lomljive, raste pojavnost infarkta i moždanog udara u žena.

Dužnost je svakog ginekologa da eventualno prevenira sve te promjene te da svaku ženu upozna s prednostima i nedostacima hormonskog nadomjesnog liječenja.

Hormonsko nadomjesno liječenje, kao što samo ime kaže, služi da bi se nadoknadili hormoni koji organizmu nedostaju, odnosno hormoni koje je organizam prestao proizvoditi. U ginekologiji to znači nadomještanje hormona koje su prestali proizvoditi jajnici, dakle estrogena i/ili progesterona. Nadomještanje prirodnih hormona pomaže ženama da lakše podnesu klimakterične tegobe, ponajprije valunge i noćno znojenje, ali i drugih brojnih psihosomatskih posljedica koje uzrokuje nedostatak ovih hormona.

Ovakav način liječenja dosad je pomogao milijunima žena da lakše prebrode promjenu i očuvaju zdravlje. No, HNL nije nužno najbolji odgovor za svaku ženu u klimakteriju. Prije početka uzimanja HNL potrebno je utvrditi smetnje, izmjeriti tjelesnu težinu, krvni tlak, učiniti ginekološki pregled s PAPA testom, ultrazvukom odrediti debljinu sluznice maternice, učiniti pregled dojki i mamografiju.

Kada, kome i kakve preparate preporučiti, ovisi o mnoštvu čimbenika. Kao i svaka druga terapija, tako i umjetno nadomještanje prirodnih hormona ima svoje negativne strane. Za savjete i preporuke o korisnosti i štetnosti HNL svakodnevno vam stoje na usluzi iskusni ginekolozi iz našeg tima. Svaki će liječnik pacijentici dati podrobne informacije te svaka žena mora znati koji je rizik ako se HNL ne primjeni te koji je rizik ako se HNL primijeni.

Odluka ipak i dalje ostaje na svakoj pojedinoj pacijentici, da sama procijeni koliko joj opisane tegobe narušavaju kvalitetu života, da procijeni kolika je mogućnost da oboli od osteoporoze te da se tada, nakon učinjenih potrebnih pretraga, odluči ZA ili PROTIV hormonskog nadomjesnog liječenja.

Prvi znakovi uredne intrauterine trudnoće ultrazvukom se mogu vidjeti već nakon kašnjenja krvarenja od svega tjedan dana. Tada se u materištu prikazuje tek gestacijska vrećica u kojoj se još ne vidi plod. Kontrolom nakon još tjedan dana treba se vidjeti zametak s pozitivnom cirkulacijom.

Redovitim ultrazvučnim pregledima prati se rast i razvoj ploda, količina plodnje vode te stanje posteljice. U tijeku uredne trudnoće, tj. trudnoće bez komplikacija preporuča se učiniti 4-5 ultrazvučnih pregleda.

Zahvat se izvodi ambulantno uz prethodnu lokalnu analgeziju. Dobiveni materijal se šalje na patohistološku analizu, koja će potvrditi ili opovrgnuti nalaz PAPA testa te nam tako dati smjernice o daljnjem postupku. Ukoliko se zahvat adekvatno izvede, a promjene su lokalizirane, tada biopsija ima i svoju terapijsku vrijednost. Nakon biopsije potrebno je ponoviti nalaz PAPA testa za 2 mjeseca.

Ako sam zahvat nije i dostatna terapijska mjera koju možemo pružiti u okviru mogućnosti naše Poliklinike, pomoć pri nastavku liječenja u nekoj od bolničkih ustanova dio je naše trajne skrbi za svaku pacijenticu.