Muškarci s naslijeđenim mutacijama BRCA gena također su suočeni s povećanim rizikom od raka dojke. Jednako tako, BRCA mutacija može povećati rizik i od drugih vrsta raka i u žena i u muškaraca.

BRCA genski test namijenjen je samo osobama za koje se na temelju osobne i obiteljske anamneze vjeruje da imaju naslijeđene mutacije ili koje imaju određene vrste raka dojke. BRCA genski test ne provodi se rutinski kod žena s prosječnim rizikom od raka dojke i raka jajnika.

Nositelja BRCA genskih mutacija nema mnogo. Naslijeđene mutacije BRCA gena odgovorne su za oko 5 % raka dojke te za oko 10 do 15 % raka jajnika.

Testiranjem BRCA gena se doznaje je li netko nositelj naslijeđenih mutacija BRCA gena i dobiva se procjena osobnog rizika za razvoj raka dojke i raka jajnika. Genetsko savjetovanje je važan dio ispitnog postupka mutacija BRCA gena.

TKO SU KANDIDATI ZA TESTIRANJE?

Rak dojke je, na sreću, izlječiv. Genetsko testiranje može biti važna karika u borbi protiv ove opake bolesti.

Kandidati za testiranje mutacija u genima BRCA1 i 2 su:

• osobe koje imaju dva ili više bliskih srodnika s rakom dojke
• osobe koje u obitelji imaju rak dojke prije 50. godine života
• osobe koje u obitelji imaju rak dojke u više od jedne generacije
• osobe koje imaju više članova obitelji s rakom u obje dojke
• osobe u čijoj je obitelji česta pojava raka jajnika
• osobe kod kojih se obostrani rak jajnika javi prije 40. godine života
• osobe koje imaju muškog srodnika s rakom dojke
• osobe kojima jedna ili više osoba u obitelji ima mutacije u genima BRCA1 ili 2.

RIZICI

Nema zdravstvenih rizika povezanih s testiranjem na BRCA genske mutacije, osim neznatnih rizika povezanih s vađenjem krvi, kao što su krvarenje ili modrica na mjestu uboda igle. Stvarni rizici su povezani s emocionalnim, financijskim, zdravstvenim i društvenim posljedicama rezultata ispitivanja.

Ako je test pozitivan na BRCA mutacije gena, osoba se može suočiti s:

• osjećajem tjeskobe, ljutnje, tuge ili depresije
• zabrinutosti zbog moguće diskriminacije
• opterećenjem obiteljskih odnosa
• teškom odlukom o preventivnim mjerama koje imaju dugoročne posljedice
• osjećajem "neizbježnosti" dobivanja raka

S druge strane, ako je test negativan na BRCA mutaciju ili rezultati nisu jasni, osoba će možda doživjeti:

• neizvjesnost i zabrinutost da rezultat nije stvarno negativan
• krivnju zbog mutacije koju mogu naslijediti bliski članovi, što može utjecati na njihovo zdravlje.

KAKO SE PRIPREMITI?

Prvi korak u procesu ispitivanja BRCA gena jest liječničko savjetovanje. Nužno je prije testiranja utvrditi je li osoba dobar kandidat za testiranje i obvezno ju upoznati s potencijalnim rizicima, ograničenjima i prednostima testiranja i rezultata testa.

Liječnik savjetnik uzima detaljnu obiteljsku i osobnu anamnezu i povijest bolesti, procjenjuje rizik od razvoja raka, raspravlja o riziku i koristi od genetskog testiranja i predlaže mogućnosti koje se mogu izabrati s obzirom na rezultat testa.

Prije sastanka s liječnikom potrebno je:

• prikupiti informacije o obitelji u smislu povijest bolesti, pogotovo od bliskih srodnika
• dokumentirati svoju osobnu povijest bolesti
• zapisati pitanja za savjetnika

Odluka o genetskom testiranju na kraju mora biti Vaša.

Ako ste se odlučili za testiranje BRCA gena, pripremite se za emocionalne i društvene implikacije koje rezultati testa mogu imati. Rezultati ispitivanja također bi mogli pružiti jasne odgovore u vezi s rizikom od raka pa se također treba pripremiti za suočavanje s takvom mogućnošću.

ŠTO SE MOŽE OČEKIVATI?

BRCA genski test je krvni test. Liječnik, medicinska sestra ili medicinski tehničar umeće iglu u venu, obično u ruku, da bi se dobio uzorak krvi potreban za testiranje. Preciznije, uzimaju se dva uzorka krvi koji se šalju u laboratorij za genetsko testiranje u Centar za nasljedni rak Ruđer Bošković. Drugi uzorak krvi je potreban radi potvrde nalaza u prvom uzorku krvi. Rezultati testiranja se čekaju nekoliko tjedana do 3 mjeseca. Dobivaju se u pisanom obliku i pod šifrom radi zaštite i povjerljivosti podataka.

VAŽNO JE ZAPAMTITI:

Ako u obitelji postoji promijenjeni gen, nije bitno javlja li se on s očeve ili s majčine strane obitelji. Vjerojatnost da će dijete naslijediti takav gen je 50%, neovisno o spolu.

REZULTATI TESTA

Rezultat ispitivanja može biti pozitivan, negativan ili nesiguran, odnosno nejasan.

Pozitivan rezultat testa

Pozitivan rezultat testa znači da imate značajno veliku mutaciju u jednom od gena BRCA1 ili BRCA2 i mnogo veći rizik od razvoja raka dojke ili raka jajnika u usporedbi s nekim tko nema ovu mutaciju. No, pozitivan rezultat ne znači da ćete u konačnici razviti rak. Maksimalni procijenjeni rizik je 83%.

Ukoliko je rezultat testa pozitivan, moguće je poduzeti mjere smanjenja rizika. Mjere koje je moguće poduzeti ovise o dobi, povijesti bolesti, ranijim dijagnozama i liječenjima i osobnim sklonostima.

Ove mjere mogu uključivati sljedeće:

Češće i strože kontrolne preglede: Ako imate BRCA mutaciju, preporučuje se kontrolne ultrazvučne preglede dojki s kliničkim pregledom provoditi svakih 6 mjeseci. Također se preporučuje i magnetska rezonancija dojki (MR) svake godine do svake dvije godine te mamografija po procjeni liječnika. Ti pregledi ne sprječavaju nastanak raka dojke, ali mogu pomoći njegovom ranom otkrivanju.

Važno je obavljati i mjesečne samopreglede dojki da se upoznate s normalnom teksturom tkiva u dojkama. Potencijalno zabrinjavajuće promjene u dojci tako možete lakše i ranije otkriti, ako znate što je normalno.

Rano otkrivanje raka jajnika raspoloživim testovima i metodama pregleda nije visoko učinkovito. Najbolje je jedanput na godinu učiniti transvaginalni ultrazvuk i krvni test na tumorski biljeg CA-125.

Uzimanje oralnih kontraceptiva smanjuje rizik od raka jajnika u nositeljica BRCA mutacije, ali uzimanje takvih preparata dulje od pet godina povećava rizik od raka dojke.

Lijekovi za smanjenje rizika od raka dojke (kemoprevencije). Tamoksifen (Nolvadex) smanjuje rizik od razvoja raka dojke za 50 % kod žena koje su pod povećanim rizikom od raka dojke. Neke male studije su pokazale da tamoksifen može pomoći u smanjenju rizika, osobito kod žena s BRCA 2 mutacijom.

Drugi preventivni lijek je raloksifen (Evista), koji također pomaže smanjiti rizik od raka dojke u žena u postmenopauzi s visokim rizikom, iako to nije posebno ispitivano u žena s BRCA mutacijama.

Preventivne operacije

Preventivna (profilaktička) mastektomija je kirurško odstranjivanje zdravog tkiva dojke, čime se smanjuje rizik od raka dojke za oko 90 %.

Uklanjanje zdravih jajnika i jajovoda (preventivna adneksektomija ili salpingoovarijektomija) smanjuje rizik od raka dojke za čak 50 % u premenopauzalnih žena, a rizik od raka jajnika za čak 90% i u premenopauzalnih i u postmenopauzalnih žena.
 

Važno je zapamtiti: Preventivni kirurški zahvati kojima se uklanjaju rizični organi nikada ne isključuju 100% mogućnost nastanka raka u tim organima. Rak se može javiti u preostalom tkivu tih organa, koje se nikada ne može ukloniti u cijelosti! Točnije, dostatna je jedna jedina stanica neuklonjenog tkiva da se iz nje razvije rak.

Slavna glumica Angeline Jolie je na osnovi
nalaza ovakvog testiranja pristala je na
preventivno uklanjanje vlastitih dojki.
Featureflash / Shutterstock.com

Negativan rezultat testa i dvosmisleni rezultat

Negativan rezultat testa znači da mutacija BRCA gena nije pronađena. Točnije, nije pronađena mutacija koja je dosad otkrivena u svijetu.

Dvosmisleni rezultat nastaje kada test pronalazi genetsku mutaciju koja nije povezana s rakom u drugih ljudi. To se zove varijanta nepoznatog kliničkog značaja.

Razvijaju se novi znanstveni modeli kojima se pokušava odrediti stvarni značaj takvih mutacija i samim time procijeniti rizik od nastanka raka pri prisutnosti tih mutacija.

Važno je zapamtiti: Negativan rezultat testa ne isključuje mogućnost nastanka nasljednog raka koji se može razviti i uslijed mutacije u nekim drugim genima. Mutacije na BRCA 1 i BRCA 2 genima odgovorne su za oko 25 do 30 % svih slučajeva nasljednog raka dojke / jajnika. Zbog ove činjenice, a slijedom znanstvenih spozanja, svake godine povećava se broj gena koji potencijalno mogu biti povezani s nastankom raka dojke i/ili jajnika tako da ih već sada brojimo na desetke. Poliklinika Eljuga testiranje na mutacije u BRCA 1 i BRCA 2 genima te u do sada poznatim genima povezanim s nastankom raka dojke i jajnika  provodi s više različitih laboratorija ovisno o vrsti usluge koju laboratorij pruža, odnosno o potrebama naših pacijenata. Tu je prije svih Centar za nasljedni rak Instituta Ruđer Bošković, potom tvrtka Genom d.o.o. te tvrtka Genoma Swiss Biotechology. Za ovu skupu i sofisticiranu pretragu uvijek biramo priznatu znanstvenu instituciju, jer ovakvo testiranje iziskuje veliku pouzdanost i preciznost u izvođenju. Za pretragu se potrebno naručiti te sa sobom ponijeti odgovarajuću medicinsku dokumentaciju, ako postoji ( nije uvjet). U našoj poliklinici nakon savjetovanja s liječnikom onkologom, uzimaju se uzorci krvi iz vene ( obvezno 2 uzorka) ili odgovarajuća količina sline. Uzorci se potom odmah proslijeđuju u odgovarajući laboratorij. Nakon provedenog testiranja nalaz pristiže u našu polikliniku u pisanom obliku i s važnim pojašnjenjima. Prilikom novog dolaska u polikliniku nalaz se uručuje i pojašnjava te se daju daljnje preporuke u skladu s rezultatima testa. Uvijek nastojima da naši pacijenti dobiju maksimalnu korist u odnosnu na cijenu koštanja testa. Testiranje na mutacije u 57 gena ( uključeni BRCA 1 i BRCA 2 geni) košta  3.800,00 kuna (analiza sline), analiza dva gena BRCA 1 i 2 iznosi 2.800,00 kuna (analiza sline). Nalaz od ova dva testa se čeka od 4 do 6 tjedana. Analiza samo jedne  točkaste mutacije košta 700,00 kuna, odnosno analiza samo jedne mutacije-rearanžmana košta 750,00 kuna. Analiza na pojedinačne mutacije se vrši iz krvi, a na nalaz se čeka 2-3 mjeseca. Ukupnu cijenu potrebno je uplatiti u gotovini jednokratno u našoj poliklinici. Za sva kartična plaćanja koja su također jednokratna (Master Card, Maestro, Diners, American...) cijena se uvećava za 5%.

Reference:

1. Levanat S, Musani V, Cvok ML, Susac I, Sabol M, Ozretic P, Car D, Eljuga D, Eljuga L, Eljuga D.Three novel BRCA1/BRCA2 mutations in breast/ovarian cancer families in Croatia. Gene. 2012 May 1;498(2):169-76.

2. Eljuga Lj. Treatment options in patients with BRCA1 and BRCA2 germline mutation.  The value of testing unaffected members in families with breast/ovarian cancer. Paper presented at: 9 th European breast cancer conference ( EBCC-9); 2014 March 19-21; Glasgow, Scotland.

Anamneza podrazumijeva razgovor u kojem liječnik od pacijenta uzima bitne podatke koji su mu potrebni da bi postavio što točniju dijagnozu. U slučaju bolesti dojke svakako će se tražiti sljedeće: datum rođenja, dob prve menstruacije, datum zadnje menstruacije, dob posljednje menstruacije (menopauze), broj trudnoća, broj poroda, prosječno vrijeme dojenja, dosadašnje bolesti i operacije na dojkama, pojavnost raka dojke u obitelji, uzimanje hormonskih kontraceptiva, uzimanje hormonske nadomjesne terapije i naravno tegobe koje se javljaju od strane dojki u smislu bolova, kvržica ili pojave iscjetka iz dojki.

Samopregled i klinički pregled

Samopregled je dobra navika koju valja ponavljati svakog mjeseca između petog i desetog dana menstrualnog ciklusa opipavanjem dojki. Tako upoznajete vlastite dojke i lakše primjećujete promjene na njima i u njima. Međutim vrijednost kliničkog pregleda koji je neizostavni dio i prvi korak u dijagnostici bolesti dojke, zasigurno je veća kad ga obavlja iskusni stručnjak. Zato samopregled “DA”, ali samo između redovitih liječničkih pregleda.

Osobito ima veliko značenje u tumačenju dobroćudnih promjena u dojkama i njihovom razlikovanju od zloćudnih tvorbi, što mamografijom vrlo često nije moguće, poglavito u dojkama s gustim žljezdanim tkivom.

Zato je u žena mlađih od 40 godina, ali i u onih starijih koje imaju gusto žljezdano tkivo, ultrazvučni pregled dojki metoda prvog izbora.

Radi na principu bezopasnih, visokofrekventnih zvučnih valova koji se s pomoću prikladnog kompjutorskog programa pretvaraju u sliku. Naime, zvučni valovi prolaze kroz tkivo dojke, odbijaju se od različitih struktura u dojci i vraćaju se natrag do sonde koja je kabelom povezana s kompjutorskim programom, tzv. softverom za dobivanje slike. Kako su tkiva različite strukture, tako su i odbijeni zvučni valovi različitih karakteristika na temelju kojih se mogu međusobno i razlikovati.

Ova metoda pregleda nije agresivna, tj. ne oštećuje tkivo niti uzrokuje zračenje. Ultrazvučni pregled dojki može se provoditi s različitom namjerom. Najčešća uporaba je ispitivanje određenog područja u dojci gdje postoji neki problem. Palpabilni čvor i/ili sjena ili zgusnuće u dojci otkriveno mamografijom, može se u daljnjem postupku analizirati ultrazvučno.

Osobita korist ultrazvuka je u razlikovanju između tekućinom ispunjenih cista od solidnih tvorbi, tj. tvorbi koje su građene od čvrstoga tkiva. Kao što je već spomenuto, ultrazvučni pregled dojki često je prva pretraga koja se primjenjuje za razjašnjavanje promjena u dojkama žena mlađih od 35 godina čije bi mamografske snimke bilo vrlo teško interpretirati zbog vrlo gustog tkiva dojki. Novija su ispitivanja pokazala da je u dijagnosticiranju raka dojke u žena mlađih od 45 godina ultrazvuk točnija metoda nego mamografija.

Zbog činjenice da nema zračenja, ultrazvuk je idealna metoda pregleda dojki kod trudnica. Provjera cjelovitosti implantata u dojci sljedeća je velika korist od ultrazvuka. Upalna stanja u dojci, kao što su stvaranje upalnih džepova ili apscesa, mogu se dijagnosticirati i pratiti ultrazvučno. Zadebljana i edematozna koža može biti znak upalnog raka dojke. Ultrazvukom se može identificirati zloćudni rast unutar dojke koji uzrokuje zadebljanje kože. U takvim bolesnica obično se radi biopsija širokom iglom ili tzv. “core” biopsija pod kontrolom ultrazvuka. I druge intervencije u dojci mogu se raditi pod kontrolom ultrazvuka, na primjer izvlačenje tekućeg sadržaja iz ciste, aspiracija sadržaja iz dojke tankom iglom ili, kao što je već spomenuto, širokom iglom i obilježavanje promjene u dojci koja će biopsijom biti izvađena iz dojke. Ultrazvukom se također može precizno odrediti do kuda se proširio proces u dojci, odnosno koliki je njegov prodor u zdravo tkivo.

Ultrazvučni pregled se provodi u ambulantnim uvjetima u liječničkoj ordinaciji ili specijaliziranim centrima za bolesti dojke. Pregled se vrši na odgovarajućem stolu za pregled, a pacijent se treba skinuti do pojasa kako bi se mogao obaviti pregled dojki, pazušnih jama i područje iznad ključnih kostiju. Sam pregled obavlja se u ležećem položaju na leđima ili na boku. Na kožu se primijeni gel koji je nužan pojačivač prijenosa ultrazvučnih valova. Na gelom premazano područje stavlja se sonda koja odašilje zvučne valove u tkivo i prima natrag valove koji su se odbili od unutarnjih struktura te ih prenosi dalje do monitora koji prikazuje njihovu sliku.

Dobar ultrazvučni pregled teško je obaviti ako pacijent nije u stanju zadržati odgovarajući položaj. Također debljina I posljedično velike dojke mogu otežati jasnoću prikaza unutarnjih struktura i točnost samoga pregleda umnogome ovisi o sposobnosti liječnika koji vrši pregled. Slika koja se dobije ovisi o kutu ulaska zvučnih valova i o pritisku koji se vrši na dojku tijekom snimanja. Pregled obično traje 30-ak minuta, a najbolje ga je vršiti unutar prvih deset dana menstruacijskog ciklusa, kada su dojke manje bolne i napete, a utjecaj ženskih spolnih hormona nije toliko izražen kao u predmenstruacijskom periodu. Ako je tijekom samoga pregleda ustanovljena promjena koju je potrebno verificirati citološkom punkcijom, bolje je takav zahvat obaviti u prvoj polovici ciklusa. No, budući da tijekom ultrazvučnog pregleda nema zračenja, nije pogrješka ako se pregled obavi u bilo koje vrijeme tijekom mjeseca.

Ultrazvučni pregled može pokazati normalno tkivo dojke ili otkrije dobroćudne promjene kao što su jednostavne ciste koje ne stvaraju simptome bolesti i koje ne nalažu nikakav daljnji tretman osim redovitog praćenja. Takvi nalazi obilježavaju se kao normalni nalazi. Patološki nalazi mogu se svrstati u jednu od sljedećih skupina: dobroćudni fibrozni čvorovi, kompleksnije građene ciste, sumnjive lezije ili lezije jako sugestivne za karcinom. Ako ultrazvučni nalaz pokazuje kompleksnu cistu ili benigni fibrozni čvor, potrebno je učiniti citološku punkciju i/ili biopsiju i patohistološku analizu dobivenog tkiva zato što je 10% do 15% ovih izraslina zloćudnog karaktera. Lezije koje spadaju u zadnje dvije kategorije u velikom postotku su karcinomi i moraju biti obrađeni dodatno u smislu biopsije ili operacije.

Rak dojke, međutim, nije jedinstven entitet. Postoji puno tipova raka dojke koji mogu davati različite ultrazvučne slike, a najčešći su: duktalni, lobularni, medularni, mucinozni, tubularni i papilarni rak dojke. Na temelju ultrazvučnih karakteristika promjene u dojci, kao što su oblik i rubovi, mogu se ponekad jasno razlikovati zloćudne od dobroćudnih promjena, ali postoje i iznimke. Primjerice benigni je fibroadenom obično ovalna oblika, ali i neki karcinomi mogu biti slično oblikovani. Maligne promjene obično imaju nazubljene rubove, ali i neke dobroćudne promjene mogu imati slične karakteristike rubova. Ultrazvuk u tom slučaju nije definitivna metoda pregleda. Potrebna je daljnja analiza uzorka tkiva da bi se došlo do precizne, odnosno nedvosmislene dijagnoze. Neke se situacije mogu riješiti dodatnim invazivnijim metodama koje se vrše pod kontrolom UZV-a, a za neke je potreban ekstenzivniji postupak, npr. kirurška biopsija.

Koja od pretraga je najbolja, svakako će odlučiti liječnik koji vrši ultrazvučni pregled dojki i na temelju dobivenih nalaza donijeti konačnu odluku. U našoj Poliklinici ultrazvučne preglede vršimo na najnovijoj generaciji ultrazvučnih uređaja,a obavljaju ih stručnjaci koji su usko specijalizirani za to područje i koji se svakodnevno isključivo time bave.

Da bi mamografija kao metoda pregleda bila i učinkovita potrebno je zadovoljiti mnoge kriterije, koji su svi podjednako važni. Osnovni preduvjet svakako je kvalitetan mamografski uređaj, potom tehnički dobro provedeno snimanje, razvijanje slika na kvalitetnim filmovima i nezaobilazna sposobnost liječnika da precizno interpretira mamografsku sliku.

Dakle, nije dostatno učiniti mamografiju, nego valja učiniti kvalitetnu mamografiju. Stoga u našoj Poliklinici osobito pazimo na sklad između stručnog tima koji sudjeluje u mamografskom snimanju i kvalitete uređaja i opreme na kojem se snimanje obavlja- vrsni stručnjaci i suvremeni uređaji.

Mamografijom je moguće otkriti karcinomi dojke već od 5-6 mm kao i promjene koje se uočavaju samo ovom metodom pregleda i koje mogu biti jedini znak bolesti, kao što su nakupine mikrokalcifikata. Međutim, mamografija kao dijagnostička metoda nije savršena pa se 10% do 15 % karcinoma dojke ovom metodom ne može otkriti. Stoga je izvrsna nadopuna mamografiji komplementarni ultrazvučni pregled.

Naravno, zbog svoje jednostavnosti, cijene i korisnosti mamografija je još uvijek zlatni standard u otkrivanju raka dojke. Obavlja se na posebno konstruiranom rendgenskom uređaju koji se zove mamograf, a služi isključivo za snimanje dojki i za zahvate koji se rade pod kontrolom mamografske slike. Naime, dojka je organ koji je u cijelosti izgrađen od mekoga tkiva,i to od 15 do 20 režnjića mliječnih žlijezda, varijabilne količine masnoga tkiva, potpornog vezivnog tkiva, krvnih i limfnih žila i živaca, a mogu se unutar dojki naći i limfni čvorovi. Upravo struktura, oblik i konzistencija dojke iziskuje posebnu tehniku snimanja. Dogovorno se kao standard uzimaju dvije projekcije: tzv. kranio-kaudalna (oznaka na rtg filmu CC) pri čemu se dojka umeće između dviju ravnih ploča i pritišće u smjeru odozgo prema dolje, a druga je tzv. mediolateralna ili kosa projekcija (oznaka na rtg filmu ML) pri čemu se dojke namještaju između istih ravnih ploča u postraničnom smjeru i pod kutem od 30 do 45 stupnjeva. Pri svakom namještanju dojki potreban je određeni pritisak da bi se strukture unutar dojki jasno prikazale na rendgenskom filmu, koji se razvija neposredno nakon snimanja.

Za svaku dojku tako se dobiju dvije slike, a ako je potrebno, mogu se učiniti snimke i u drugim projekcijama. Naime, ako postoji neka promjena u dojci, nju je potrebno prikazati u dvjema projekcijama radi detaljnije analize, ali i da bismo bili sigurni da takva promjena u dojci zaista i postoji. Jer, ako se tvorba u jednoj dojci prikazuje samo na jednoj projekciji, a na drugoj se ne vidi, riječ može biti o artefaktu ili se tkiva unutar dojke slučajno preklapaju pa se dobiva pogrješan dojam promjene koja zapravo ne postoji. Također je važno i da se mamografija učini unutar prvih 10 dana menstruacijskog ciklusa, kada su dojke manje bolne i osjetljive na pritisak koji je neizbježan pri snimanju, ali i da bi se izbjeglo zračenje u eventualnoj ranoj trudnoći za koju žena ne zna niti može znati, a koja je vjerojatnija u drugoj polovici ciklusa, tj. od vremena ovulacije do druge menstruacije.

Proces snimanja i razvijanja filmova obavlja inženjer medicinske radiologije, a dobivene snimke nakon toga očitava, tj.detaljno analizira liječnik koji je obično specijalist medicinske radiologije, ali to može biti i liječnik druge specijalnosti koji ima odgovarajuću dostatnu edukaciju i iskustvo. Same mamografske snimke i opis nalaza potrebno je dobro čuvati radi budućih mamografskih snimanja i usporedbe starih s novim snimkama i nalazima. Tako se lakše uočavaju promjene koje su novonastale u razdoblju između dviju mamografija ili se prate promjene koje su uočene na ranijim snimkama. Obično ih liječnici različito nazivaju, ovisno o kakvom je tipu promjena riječ, pa se u pisanom nalazu mogu naći nazivi kao što su mekotkivne sjene, zgusnuća, mikrokalcifikati, makrokalcifikati, zadebljanja, poremećaji arhitekture i slično. Smisao mamografije je, naravno, da se čim prije otkriju promjene koje su možebitno zloćudne. No, nije svaka mamografska sjena rak. I mnoge dobroćudne promjene prikazuju se na mamografiji (ciste, fibroadenomi, lipomi i slično). Radi njihove detaljnije evaluacije obično se takvi mamografski pregledi nadopunjuju ultrazvučnom analizom. Odluku o potrebi za dodatnim dijagnostičkim pregledima donosi, naravno, liječnik koji analizira mamografske snimke.

Radi detaljnog uvida u vrstu i prirodu stanica koje se nalaze u sastavu takvih promjena vrlo često se kao metode potvrđivanja primjenjuju citološka analiza materijala koji se dobije bilo punkcijom tankom iglom (citološka punkcija), bilo analizom iscjetka iz dojki (citološka analiza iscjetka) ili u slučaju pojave promjena na samoj bradavici i areoli (pigmentirani dio kože oko bradeavice) struganjem tih promjena.

Ukoliko je potrebno, uzorke za citološku analizu u našoj Poliklinici uzimamo pod kontrolom ultrazvuka i zahvat je bezbolno i brzo moguće učiniti za vrijeme samog ultrazvučnog pregleda. Analizu uzoraka povjeravamo samo iskusnim stručnjacima iz područja citologije, a nalazi su poznati već slijedećega dana, što bitno umanjuje stres prouzročen iščekivanjem rezultata.

Također, ako postoji izrazita sumnja da je proces u dojci zloćudan i uznapredovao do te mjere da je liječenje potrebno započeti kemoterapijom, uzima se uzorak patološkog tkiva za detaljnu patohistološku analizu, a na temelju nalaza određuje se optimalna kombinacija citostatika za kemoterapiju.

Da bi se do takvog uzorka došlo i da bi se izbjegli agresivniji kirurški zahvati, sve češće se provodi kor (“Core”) biopsija. “Core” biopsijom odnosno biopsijom širokom iglom pod kontrolom UZV-a dobiva se uzorak tkiva za patohistološku analizu. Rezultat biopsije dobije se za samo 5-6 dana od eminentnog stručnjaka upravo iz područja bolesti dojke.

Da bismo kirurgu olakšali ekstirpaciju promjene u dojci koja se ne pipa ili je iz bilo kojeg razloga nesigurno njezino precizno i potpuno uklanjanje, neposredno prije kirurškog zahvata vršimo i prijeoperacijsku markaciju, tj.obilježavanje promjena u dojci pod kontrolom UZV-a ili mamografije ovisno kojom od ovih metoda je promjena uočljiva.

Obilježavanje se vrši posebno dizajniranom iglom koja na jednom kraju ima sidro kako bi se učvrstila u dijelu tkiva koji se želi ukloniti. Tijekom operacije ova je igla kirurgu vodilja do promjene koja se uklanja.

Za konzultacije, savjete i preporuke iz područja za koje smo specijalizirani na usluzi su Vam djelatnici našega tima za bolesti dojke.

Također, ako je potrebno daljnje specifično onkološko liječenje u smislu kemoterapije, hormonske terapije ili zračenja, rado ćemo vam pomoći da terapiju provedete u nekoj od naših najistaknutijih klinika za liječenje raka dojke.

Obratite nam se s povjerenjem.