<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<?xml-stylesheet type="text/xsl" href="http://poliklinika-eljuga.hr/latest.xsl" ?>
<rss version="2.0"
    xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
    xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
    xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
    xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
    xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">

    <channel>
    
    <title>Teme</title>
    <link>http://poliklinika-eljuga.hr/poliklinika-teme/</link>
    <description>Poliklinika Eljuga - Teme</description>
    <dc:language>en</dc:language>
    <dc:creator>info@wmd.hr</dc:creator>
    <dc:rights>Copyright 2009</dc:rights>
    <dc:date>2009-12-08T06:17:53+00:00</dc:date>
    <admin:generatorAgent rdf:resource="http://expressionengine.com/" />
    

    <item>
      <title>POLIKLINIKA ELJUGA &#45; GINEKOLOGIJA / TRUDNOĆA</title>
      <link>http://poliklinika-eljuga.hr/poliklinika-teme/poliklinika-eljuga-ginekologija-trudnoca/</link>
      <guid>http://poliklinika-eljuga.hr/poliklinika-teme/poliklinika-eljuga-ginekologija-trudnoca/#When:06:17:53Z</guid>
      <description>Trudnoća se računa od prvog dana zadnje menstruacije do punog termina od 40 tjedana. 

Trudnoću djelimo na timestre:
I TRIMESTAR od 1&#45;15 tjedna trudnoće
II TRIMESTAR&amp;nbsp; od 16&#45;27 tjedna trudnoće
III TRIMESTAR od 28&#45;40  tjedna trudnoće

Najčešća pitanja koja se nameću kroz trudnoću:
PREHRANA U TRUDNOĆI:&amp;nbsp; trudnoća iziskuje kvalitetnu i dobro reguliranu prehranu jer povećava se potreba organizma za hranom, ali to nikako ne znači jesti za dvoje! Dnevni kalorijski unos hrane ne treba biti veći  od 500 kalorija, a to je samo jedna jabuka ili jogurt više. Idealni dobitak na tjelesnoj težini je između 9&#45;12 kilograma. Savjetuje se piti dovoljno tekućine, oko 2 litre dnevno i to najbolje vode, jer ostala pića sadrže šećere koji izazivaju nepotreban unos kalorija.

VJEŽBANJE  U TRUDNOĆI: nije kontraindicirano, već se preporuča umjerena svakodnevna tjelovježba tipa pilates, lagana gimnastika, šetnja, plivanje. Sauna se preporuča nakon 12 tjedna trudnoće.

ALKOHOL U TRUDNOĆI:&amp;nbsp; Ne, jer utječe na razvoj ploda.

PUŠENJE U TRUDNOĆI:&amp;nbsp; Ne, savjetovati obavezan prestanak pušenja ukoliko trudnica puši.

DROGA U TRUDNOĆI:&amp;nbsp; Ne, ukoliko postoji ovisnost, potrebno je započeti liječenje pod stručnim nadzorom.

UPOTREBA KREMA, PREPARATA ZA NJEGU i OSTALIH KEMIKALIJA U TRUDNOĆI. U trudnoći se savjetuje upotreba preparata za njegu na prirodnoj bazi koje možete naći u ljekarni. Ukoliko želite koristiti neke druge preparate, dobro provjerite sastojke od kojih su napravljeni i kako utječu na plod. Ako farbate kosu, koristite prirodne boje. U kućanstvu izbjegavajte upotrebu agresivnih kemikalija, koristite preparate na prirodnoj bazi te obavezno koristite zaštitnu odjeću i rukavice.
 
VOŽNJA AUTOM U TRUDNOĆI: Trudnica može voziti auto, s obavezom upotrebom sigurnosnog pojasa ( čak i u visokom stupnju trudnoće)!

PUTOVANJE ZRAKOPLOVOM: U prva dva trimestra  trudnica može putovati zrakoplovom ukoliko let ne traje duže od 8h (mogućnost venske staze). Neke aviokompanije odbit će (ili tražiti posebno odobrenje  ginekologa ) prijevoz trudnice u  trećem trimestru trudnoć zbog mogućnosti prijevremenog poroda. Stoga prije puta raspitajte se kod nadležne zrakoplovne tvrtke o uvjetima putovanja. U slučaju komplikacija u trudnoći prije putovanja potreno se savjetovati sa svojim ginekologom. 

ODLAZAK U SOLARIJ: Solarij se ne preporučuje u trudnoći jer podiže tjelesnu temperaturu. Ne koristiti solarij kao dobru pripremu za plažu.

BETA KAROTEN I TAMNJENJE KOŽE: Uzimanje beta &#45; karotena iz kojeg nastaje vitamin A, u trudnoći može izazvati u većim količinama opasne posljedice na plod. Vitamini iz ekološki uzgajanog voća i povrća su najpoželjniji. 

TRUDNOĆA I LJETOVANJE: Prije samog  odlaska na ljetovanje preporuča se napraviti pregled kod svog ginekologa. Polazak na put planirajte tijekom jutranjih ili večernjih sati, vozite se u ugodno klimatiziranom vozillu ili ukoliko niste u mogućnosti  izbjegnite vožnju sredinom dana kada je najtoplije. 

SUNČANJE: ponajprije je štetno za trudnicu. Izloženost UV zračenju izaziva starenje kože, nastajanje opeklina, oštećenje kože, a može izazvati nastanak kožnih tumora. Stoga ne izlažite se suncu između 10&#45;16 sati, koristite kreme za zaštitu od sunca s visokim zaštitnim faktorom, čak i kada ste u hladu. Sportske aktivnosti poput plivanja su vrlo koristne. Ne zaboravite piti dovoljno tekućine, prvenstveno vode.

PROBAVNE TEGOBE U TRUDNOĆI: Mučnina i povraćanje tijekom prvih mjeseci trudnoće javljaju se u 40&#45;70% trudnica. Često je mučnina prvi znak koji  ukazuje na trudnoću. Ove tegobe sigurno nisu ugodne , ali smatraju se znakom urednog napredovanja trudnoće odnosno ukazuju na porast humanog korionskog gonadotropina (HCG) koji djelujući  na hipotalamus u mozgu i izaziva mučninu. Mučnina i povraćanje mogu se pojaviti u blagom, umjerenom, ali i teškom obliku koji zahtjeva hospitalizaciju.&amp;nbsp; Blaži oblici, najčešće jutarnje mučnine i povraćanje koje nije više od 3 puta dnevno, ne zahtjevaju posebno liječenje. Potrebno je paziti na prehranu, uzimati više manjih obroka te piti dovoljno tekućine . U samom početku trudnoće probavni poremećaji ne nastaju zbog veličine maternice koja je još mala, već zbog hormona. Početkom drugog tromjesječja tijelo majke se već naviklo na hormonske promjene zbog čega mučnine nestaju. No nazočnost sve većeg djeteta počinje pritiskati želudac ometajući probavu.Udevetom mjesecu dijete zauzima čitavu maternicu koja je maksimalno rastegnuta i pritišće želudac prema prsištu. Nakon obroka želudac se teže prazni te se kiseli sadržaj potiskuje prema jednjaku i ždrijelu i nastaje refluks i  žgaravica. Stoga pazite na prehranu, jedite i pijte umjereno. 

URINARNE INFEKCIJE U TRUDNOĆI:&amp;nbsp; Na početku trudnoće javlja se učestalo mokrenje zbog pritiska  povećane maternice na mokraćni mjehur. Rastom maternice i izlaskom iz male zdjelice, pritisak na mokraćni mjehur se smanjuje, te navedene tegobe se smanjuju. OD 16&#45;36 tjedna&#8230;.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-12-08T06:17:53+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Rak vrata maternice</title>
      <link>http://poliklinika-eljuga.hr/poliklinika-teme/rak_vrata_maternice/</link>
      <guid>http://poliklinika-eljuga.hr/poliklinika-teme/rak_vrata_maternice/#When:13:24:20Z</guid>
      <description>Rak vrata maternice najčešći je zloćudni tumor ženskih spolnih organa, koji se na ljestvici učestalosti malignih bolesti u žena nalazi odmah iza vodećeg raka dojke. U Hrvatskoj od toga, zasigurno jednog od najpreventabilinijih sijela raka svake godine obolijeva više od 300 žena godišnje, a umre ih, na žalost, 100. Unatoč razmjerno jednostavnoj, jeftinoj i pouzdanoj dijagnostici toga raka te suvremenim spoznajama o načinu njegova nastanka i razmjerno sporog rasta i širenja, još uvijek ne možemo biti zadovoljni s dosegnutom razinom znanja, posebice u mladih ljudi, o načinima prevencije i mogućnostima ranog otkrivanja. Ova se bolest otkrivala u uznapredovalom i neizlječivom stadiju sve dok u svijetu 40&#45;ih godina prošloga stoljeća nije prihvaćena citodijagnostika, koja je omogućila smanjenje pobola i smrtnosti žena uz očuvanje kvalitete života.
Što je Papa&#45;test?
Otkrivanje raka vrata maternice moguće je mikroskopskom citološkom pretragom (analizom stanica koje se uzimaju tijekom ginekološkog pregleda i razmazuju na stakalcu).Tim je otkrićem (1924. g.) G. N. Papanicolau, podrijetlom Grk, spasio milijune života žena diljem svijeta, čime je zadužio čovječanstvo, a analiza je, po njemu, popularno nazvana ‘PAPA’ test ili ‘PAP’ test. Citološkom analizom rak se može otkriti u početnom, asimptomatskom stadiju ili čak u predstadiju koji ginekolog ne može vidjeti prostim okom. Istodobno se u Papa&#45;testu mogu prepoznati brojni uzročnici spolno prenosivih bolesti &#45; SPB (njih same ili karakteristične promjene koje uzrokuju na stanicama), kojih je liječenje sastavni dio sprječavanja razvoja raka vrata maternice. 

Što je glavni uzročnik raka vrata maternice?
Danas sa sigurnošću znamo da je jedan od glavnih uzročnika u nastanka raka vrata maternice dugotrajna kronična (neliječena) upala rodnice i vrata maternice prouzročena humanim papiloma virusom (HPV) koji se prenosi spolnim putem. Poznato je više od 150 tipova HPV&#45;a, a njih 15 uzrokuje rak vrata maternice, dakle imaju onkogeni potencijal. U našoj sredini najčešći i najopasniji je su tipovi 16 i 18 i nazivamo ih virusima visokog rizika, dočim primjerice HPV tipovi 6 i 11 nemaju onkogeni potencijal, ali zato uzrokuje nastanak neugodnih šiljastih bradavica (condylomata acuminata) na ženskom i muškom spolnom sustavu. 

Tko najčešće obolijeva od raka vrata maternice?
Prosječna životna dob žena u kojih nastaju maligne i premaligne bolesti vrata maternice danas je niža nego prije nekoliko desetljeća, zbog utjecaja¸ čimbenika njihova razvoja. Najvažniji rizični čimbenici za nastanak raka vrata maternice su spolno prenosive infekcije s onkogenim HPV&#45;om, rani početak spolnog života (prije 18. godine), mijenjanje spolnih partnera i pušenje cigareta.

Načini prevencije raka vrata maternice
U borbi protiv raka vrata maternice razlikujemo primarnu i sekundarnu prevenciju. Postupci primarne prevencije obuhvaćaju mjere zaštite od svih rizičnih čimbenika koji dovode do nastanka raka vrata maternice. Pritom na prvome mjestu podrazumijevamo zaštitu od glavnog uzročnika u nastanku raka vrata maternice &#45; to su onkogeni HPV&#45;i koji se prenose spolnim putem. Stoga je potrebno znati da su odgovorno spolno ponašanje, posebice adolescenata, te primjerena zaštita tijekom spolnog odnosa (prezervativ) najbitniji u prevenciji toga zloćudnoga sijela bolesti. Odnedavna je u svijetu i u nas registrirano četverovalentno cjepivo protiv HPV&#45;a tip 6,11,16 i 18 (Gardasil) za sprječavanje papiloma virusne infekcije ne samo vrata maternice već i stidnice i rodnice, potom teške displazije raka vrata maternice (CIN2/3), teških displazijskih lezija na stidnici (VIN 2/3) te nastanka anogenitalnih bradavica (condylomata acuminata). Indikacija za cijepljenje temelji se na dokazanoj zaštitnoj

učinkovitosti cjepiva protiv HPV tipova 6,11,16 i 18 u ženskoj populaciji u dobi između 9. i 26. godine. Isto tako odnedavno je registrirano i dvovalentno cjepivo protiv HPV&#45;a tip 16 i 18 (Cervarix) trenutno indicirano za sprječavanje nastanka raka vrata maternice i prekanceroznih promjena vrata maternice težeg stupnja (CIN II/III). Cjepiva su najučinkovitija ako se primijene prije izlaganja infekciji HPV&#45;om, odnosno prije nego što osobe postanu spolno aktivne. Cjepiva treba primijeniti intramuskularno u trima odvojenim dozama. Važno je istaknuti da žene cijepljene protiv HPV&#45;a i dalje moraju redovito dolaziti na ginekološke preglede na kojima će se redovito uzimati Papa&#45;test i primjenjivati potrebna dijagnostička obrada za otkrivanje raka vrata maternice i drugih tumora ostalih sijela ženskoga spolnoga sustava (jajnik, trup maternice, stidnica i rodnica).

Dijagnostika raka vrata maternice
Sekundarnom prevencijom otkrivamo rak vrata maternice u ginekološkoj ordinaciji primjenom određenih dijagnostičkih metoda za otkrivanje raka vrata maternice. Želja svakog ginekologa je da žene redovito dolaze na ginekološke preglede jer će tada, ako se rak vrata maternice i pojavi, on biti otkriven u početnoj fazi bolesti pa je tada i uspjeh s gotovo potpunim izlječenjem najčešće zajamčen. Na žalost, i danas veliki postotak žena, pogotovo u seoskim sredinama uopće ne odlazi na ginekološke preglede, posebice u dobi nakon zadnje menstruacije (menopauze). Stoga je važno da se i u našoj zemlji otpočne provoditi organizirani probir žena s rakom vrata maternice pozivajući ih na ginekološke preglede prilikom koji će se uzimati Papa&#45;test za otkrivanje ne samo raka vrata maternice već i njegovih predstadija. Ako se Papa&#45;testom posumnja na rak vrata maternice, a te se promjene ne vide prostim okom, ili pak na rak vrata maternice koji se obično vidi prostim okom (inspekcija), tada je potrebno primijeniti i druge dijagnostičke metode kako bismo dokazali da je riječ o raku vrata maternice. Najčešće se primjenjuje kolposkopija (kolposkop je uređaj kojim se, pod povećanjem od 20&#45;50 puta, promatra vrat maternice) te se potom sa sumnjivog mjesta uzima tkivo za patohistološku analizu uz istodobno uzimanje tkiva iz kanalića vrata maternice. Međutim i u ovom području medicine moguće su pogreške (u obliku lažno pozitivnih i lažno negativnih nalaza) bilo kojeg člana tima (ginekolog, citoskriner, citolog i patolog). Atipičan citološki nalaz smatra se lažno pozitivnim ako se patohistološkim nalazom ne potvrdi takva atipija. Opasniji je lažno negativan rezultat citološke pretrage, jer se može dogoditi da žena, u uvjerenju da je zdrava, ne dođe na sljedeći redoviti pregled (jedanput na godinu). Najčešći uzroci lažno negativnog citološkog nalaza mogu biti prečesto uzimanje uzoraka (u razmacima manjim od mjesec dana), netočno uzimanje i loše razmazivanje obriska, loša tehnička priprema te previd pri mikroskopskoj analizi. Smanjenje broja navedenih pogrešaka moguće je nadzorom kvalitete rada koji uključuje i trajnu izobrazbu ginekologa, citologa i patologa.

Sažetak
Ako ste u ostvarivanju prava na izbor između bolesti i prerane smrti zbog raka vrata maternice i zdravlja, izlječenja i kvalitetnog života izabrali drugu mogućnost, vaši pravi prijatelji su spoznaje o mogućnostima zašite i cijepljenje protiv HPV&#45;a, glavnog uzročnika raka vrata maternice i nakon toga odlasci na redovite ginekološke preglede.

Odlazak na cijepljenje može vam spasiti život!
Roditelji trebaju poučiti svoje kćerke o načinima zaštite od raka vrata maternice i mogućnostima cijepljenja.

Papa&#45;test. što je to?
Citološka analiza obriska rodnice i vrata maternice uzetog bezbolno prigodom ginekološkog pregleda.

Zašto?
Zbog ranog otkrivanja raka vrata maternice i njegovih predstadija te uzročnika spolno prenosivih bolesti koji se dovode u vezu s njegovim nastankom. 

Kada?
Prvi put na početku spolnog života, a najkasnije u 20. godini života. Učestalost daljnjih pregleda ovisi o nalazu 1. citološkog nalaza, vašoj dobi i financijskim mogućnostima zdravstva i pacijentice. Ako je citološki nalaz uredan, najprimjerenije su kontrole jedanput godišnje. Iskoristite svoje pravo na Papa&#45;test za vrijeme liječenja u bilo kojem bolničkom odjelu (internom, kirurškom&#8230;) Skrbite o svojemu zdravlju i zapitajte ginekologa: Doktore, jeste li mi uzeli uzorke za Papa&#45;test? Kontrolni ginekološki pregled s uzimanjem Papa&#45;testa ne oduzima puno vremena i potpuno je bezbolan.

Nekoliko minuta može vam spasiti život!

autor: doc. dr. sc. Damir Eljuga, dr. med.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-05-26T13:24:20+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Rak dojke</title>
      <link>http://poliklinika-eljuga.hr/poliklinika-teme/rak_dojke/</link>
      <guid>http://poliklinika-eljuga.hr/poliklinika-teme/rak_dojke/#When:12:30:03Z</guid>
      <description>Nekontrolirani rast stanica rezultira pojavom TUMORA.

Nažalost, ne znamo RAZLOG koji navodi stanicu da se ‘otme‘ kontroli. Neki tumori dojke (od 5&#45;10 %) nastaju zbog oštećenja GENA,a neki pak zbog vanjskih čimbenika. RAK dojke najčešći je tumor u žena. U Hrvatskoj će svaka 10. žena oboljeti, a sve je veći broj žena mlađe dobi (Čak i mlađih od 30 godina). Kako ne postoji način da bolest spriječimo, jedini je cilj otkriti je u POČETNOJ fazi. 

Kada tumor otkrijemo na vrijeme (veličine do 1 cm), izlječiv je u 98% slučajeva dok je 5 godišnje preživljenje kod uznapredovalog stadija bolesti od 35&#45;75%. Naravno da je za prognozu bolesti osim veličine bitna i vrsta karcinoma, stupanj njegove zloćudnosti (gradus), proširenost u pazušne limfne čvorove, hormonski status i HER&#45;2 status. Svi navedeni parametri važni su i za vrstu liječenja nakon kirurškog zahvata.
RIZIČNI ČIMBENICI za nastanak raka dojke:

starija dob
bolest u bližoj obitelji (majka, sestra, baka, teta)
odgađanje rađanja
manji broj poroda
rana prva menstruacija i kasna zadnja menstruacija
hormonska nadomjesna terapija
dugogodišnje korištenje oralnih kontraceptiva
povećana tjelesna težina
fizička neaktivnost


Žene koje su operirale karcinom jedne dojke također imaju veći rizik da se bolest pojavi i na drugoj dojci.

Smrtnost od raka dojke možemo smanjiti jedino redovitim PREGLEDIMA

Najčešće dijagnostičke metode su:

klinički pregled (palpacija)
mamografija
ultrazvuk dojki
citopunkcija
core biopsija (punkcija ‘debljom’ iglom)


NMR (nuklearna magnetska rezonancija)
Nije uobičajena rutinska pretraga, ali se kod nekih vrsta tumora treba primijeniti (sumnja na multicentričnost tumora ili kod mladih žena koje imaju izrazito gusto žljezdano tkivo).

SAMOPREGLED
Nije dostatna metoda kontrole ali ga je potrebno rabiti od rane mladosti jer žena može uočiti promjenu (kvržicu) ako dobro upozna vlastito tkivo. Pregledavati se treba između 6. i 10. Dana menstrualnog ciklusa jer je tada dojka najmanje ‘čvornata’. Samopregled dojki korisno je učiniti tijekom tuširanja

MAMOGRAFIJA
Još je uvijek najčešća metoda pregleda. Snimanje dojki rendgenskim zrakama nije štetno (aparati nove generacije minimalno zrače) kako to neki misle, jer se tako mogu otkriti tumori koji nisu klinički opipljivi (pogotovo ako se na snimci prikažu sumnjivi ‘MIKROKALCIFIKATI’). Važno je naglasiti da se na mamografiji ne mogu prikazati svi postojeći tumori (lažno negativnih nalaza je čak do 30% !).

ULTRAZVUK
Jednako vrijedna metoda kao i mamografija jer može razlikovati cistu od solidnog tumora (neki se karcinomi mogu razlučiti samo ultrazvučno).

CITOPUNKCIJA I ‘CORE’ biopsija
Pomažu nam da dođemo lakše do prave dijagnoze ali nam koji puta niti jedna od ovih metoda ne može dati siguran odgovor već se odlučujemo za kirurški zahvat (KIRURŠKA BIOPSIJA) i time dobivamo PHD (patohistološku dijagnozu) o čemu ovisi daljnji postupak (nastavak kirurškog liječenja, radioterapija, kemoterapija, hormonska terapija, imunoterapija).

Kod nekih vrsta tumora ili pak zbog njegove lokacije, potrebno je preventivno odstraniti cijelu dojku ali se nakon toga može dojka rekonstruirati silikonskim implantatom ili vlastitim tkivom. Takav je zahvat posebno opravdan u mlađih žena jer se tako ne narušava ‘ženstvenost’ koja je važna za nju samu, obitelj i cijelu zajednicu.

PROGRAM PREGLEDA za rano otkrivanje raka dojke

1. Žene bez pojave raka dojke u bliže rodbine
U dobi od 20&#45;35 godina:

Klinički i ultrazvučni (UZV) pregled svake 1&#45;2 godine
Samopregled dojki jedanput mjesečno

U dobi od 35&#45;40 godina:

Klinički i UZV pregled jedanput godišnje
Mamografija dojki, tzv. bazični mamogram
Samopregled dojki jedanput mjesečno

U dobi iznad 40 godina:

Klinički i UZV pregled jedanput godišnje
Mamografija svake dvije godine
Samopregled dojki jedanput mjesečno

2. Žene s pojavom raka dojke u bliže rodbine

Klinički i UZV pregled jedanput godišnje
Prva mamografija s 35 godina, potom svake godine
Samopregled dojki jedanput mjesečno

3. Žene s liječenim rakom dojke

Klinički i UZV pregled dvaput godišnje
Mamografija jedanput godišnje
Samopregled dojki jedanput mjesečno

autor: mr. sc. Ljerka Eljuga, dr. med.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-05-26T12:30:03+00:00</dc:date>
    </item>

    
    </channel>
</rss>
